Manje od 10.000 koraka dnevno može biti dovoljno: novo istraživanje mijenja pogled na hodanje
Prema pisanju Srpskainfo, novo istraživanje pokazuje da za zdravlje nije ključan samo broj koraka, već i tempo kojim hodamo. Za sve kojima se cilj od 10.000 koraka čini nedostižnim — stigli su dobri podaci.
Istraživanje naučnika sa Monash Universityja i University of Sydneyja, objavljeno u septembru u časopisu British Journal of Sports Medicine, obuhvatilo je podatke 64.743 sredovječne osobe iz britanske baze UK Biobank. Učesnici su sedam dana nosili uređaje koji su bilježili kretanje, a zatim su praćeni u prosjeku oko osam godina.
Pokazalo se da kod osoba koje dnevno naprave manje od 5.000 koraka tempo od oko 80 koraka u minuti donosi približno 28 odsto manji rizik od smrti u odnosu na veoma spor hod. Najniži rizik zabilježen je kod ljudi sa 7.500 do 10.000 koraka dnevno, uz tempo od oko 100 koraka u minuti.
Riječ je, međutim, o opservacionom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da određeni broj ili tempo koraka direktno produžava život, podsjeća Srpskainfo.
Podaci su zanimljivi i za BiH. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nedovoljno je fizički aktivno oko 23 odsto muškaraca i 28 odsto žena, a među osobama starijim od 70 godina taj udio raste na približno 35 odsto. Nezarazne bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, karcinomi i dijabetes, čine čak 94 odsto svih smrtnih slučajeva u BiH.
Inače, cilj od 10.000 koraka nije nastao iz medicinskih istraživanja — njegova popularnost vuče korijene iz marketinške kampanje za japanski pedometar iz 1960-ih godina. Ranija velika analiza Univerziteta u Sidneju iz 2025. pokazala je da je 7.000 koraka dnevno povezano sa približno 47 odsto manjim rizikom od prerane smrti u odnosu na 2.000 koraka.
Jedan od autora studije, Nicholas Koemel, ističe da i osoba koja dnevno napravi 4.000 koraka čini nešto korisno za zdravlje, ako dio njih pređe energičnijim tempom. Jednostavan pokazatelj žustrog hoda je disanje — ubrzano, ali uz mogućnost razgovora u kraćim rečenicama.
Poruka novog istraživanja prije svega je da broj na pametnom satu nije jedino mjerilo: ako ne možete svaki dan do 10.000 koraka, više kretanja uz nešto brži tempo i dalje je veoma korisno.
Povezane vijesti
Dijete odbija novu hranu? Istraživanje kaže da razlog možda nije tvrdoglavost, nego genetika
Dvogodišnje istraživanje: Dijetalna pića ne moraju otežati mršavljenje
Nervozno ili umorno dijete? Problem može početi od nedovoljno sna
