Zašto ne osjetimo sitost odmah nakon obroka i odakle pravilo o 20 minuta
Radio Sarajevo objašnjava zašto osjećaj sitosti ne dolazi odmah nakon jela i zašto popularno pravilo o čekanju 20 minuta ne vrijedi za svakoga.
Koliko vam se puta dogodilo da završite obrok s osjećajem da možete pojesti još, a nekoliko minuta kasnije shvatite da ste zapravo potpuno siti? Radio Sarajevo objašnjava da iza ovog fenomena postoji naučno objašnjenje, ali i da pravilo o čekanju 20 minuta nakon jela nije univerzalno.
Kako prenosi Radio Sarajevo, sitost nije samo pitanje punog želuca. Dok jedemo, želudac se rasteže, a njegovi receptori preko vagusnog živca šalju signale mozgu. Istovremeno crijeva oslobađaju hormone poput CCK-a, GLP-1 i PYY koji smanjuju potrebu za daljim unosom hrane.
Problem nastaje kada jedemo prebrzo — obrok završimo prije nego što se svi signali sitosti razviju, pa možemo unijeti više hrane nego što nam stvarno treba.
Istraživanja pokazuju različite rezultate. U jednoj studiji sporije jedenje dovelo je do manjeg unosa energije i veće sitosti, dok druga istraživanja nisu pronašla značajnu razliku. Tempo jedenja, dakle, može imati ulogu, ali nije jedini faktor.
Vrijeme potrebno da se razvije sitost, navodi Radio Sarajevo, zavisi od veličine i sastava obroka, brzine jedenja i individualnog odgovora organizma. Mozak uz signale iz probave kombinuje i okus, miris, navike i sistem nagrađivanja — zato možemo biti fizički siti, a ipak poželjeti još nešto ukusno.
Umjesto računanja minuta, korisnije je jednostavno usporiti: praviti kratke pauze tokom jela i obraćati pažnju na to kako se osjećamo. Ako odmah nakon obroka poželimo još hrane, nekoliko minuta pauze pomoći će da procijenimo jesmo li zaista gladni.
Povezane vijesti
Oblog od kupusa i meda za kašalj: Kako se pravi i zašto nije zamjena za lijek
Naučnici otkrili zašto se kilogrami vraćaju nakon dijete: Masne ćelije "pamte" gojaznost
Zašto nas deka opušta? Nauka objašnjava tajni osjećaj sigurnosti pod pokrivačem
