Rak štitne žlijezde ne mora uvijek zahtijevati liječenje: Nekad je dovoljno praćenje, objašnjava endokrinolog
Čvorići na štitastoj žlijezdi vrlo su česti, a samo oko 5 posto njih je kancerogeno. Endokrinolog dr Steven Weitzman objašnjava kada je dovoljno redovno praćenje, a kada treba liječenje.
Prema pisanju Srpskainfo, čvorići (nodusi) na štitastoj žlijezdi vrlo su česte promjene, naročito u starijoj životnoj dobi. U više od 95 odsto slučajeva riječ je o dobroćudnim promjenama, dok manje od 5 odsto predstavlja rak štitaste žlijezde.
Najčešće se otkrivaju slučajno, tokom ultrazvučnog pregleda, i uglavnom ne izazivaju simptome. Kod manjeg broja pacijenata mogu se javiti promuklost, otežano gutanje ili osjećaj pritiska u vratu. Tačan uzrok nastanka nije poznat, ali faktori rizika uključuju stariju dob, ženski pol, porodičnu istoriju bolesti štitaste žlijezde, nedostatak joda i raniju izloženost zračenju glave ili vrata.
Onkološki endokrinolog dr Steven Weitzman objašnjava da je ultrazvuk najbolja metoda za procjenu čvora. Ljekari pritom ocjenjuju veličinu, oblik, izgled i ivice, pa na osnovu toga odlučuju da li je potrebna biopsija.
– Ako čvor ima procjenu iznad određenog praga, preporučujemo biopsiju. U suprotnom, savjetuje se samo praćenje i redovna kontrola po uputstvu ljekara – kaže dr Weitzman, čije je izjave prenio Srpskainfo.
Ako nema promjena tokom dužeg vremena, vjerovatnije je da je čvorić dobroćudan. Ponekad se praćenje čak i prekida kada postane jasno da čvorići ne predstavljaju rizik.
Iako je ultrazvuk često dovoljan, većina osoba sa čvorićima ima normalan nivo hormona štitaste žlijezde. Takozvani "vrući čvorovi", koji samostalno proizvode hormone, gotovo nikada nisu kancerogeni i obično ne zahtijevaju biopsiju.
Kada je liječenje ipak potrebno, dostupne su operacija, lijekovi ili terapija radioaktivnim jodom. No, dr Weitzman naglašava da odgovarajuća zdravstvena zaštita nije uvijek najagresivniji pristup. Kod pažljivo odabranih pacijenata, mali karcinomi štitaste žlijezde rastu veoma sporo, nikada se ne prošire i ne utiču značajno na dužinu života, pa je samo praćenje bezbjedna opcija.
Povezane vijesti
Ne možete zaspati naveče, a ujutro ustati? Psihologinja objašnjava gdje griješite
Dojilje ne moraju odreći kafe: Ljekari objašnjavaju koliko kofeina dnevno je sigurno
Dječak (16) preminuo nakon što mu je pozlilo u školi: Ljekari objašnjavaju kako prepoznati srčane probleme kod djece
