Pijete probiotike? Evo šta treba znati o njihovom djelovanju i nuspojavama
Probiotici se sve češće koriste kao dodatak ishrani, a njihovo djelovanje zavisi od vrste mikroorganizama koje sadrže. Fokus.ba objašnjava šta kažu istraživanja o koristima i rizicima ovih „dobrih bakterija".
Probiotici, poznati kao „dobre bakterije", spadaju među najpopularnije dodatke ishrani, a njihovo djelovanje zavisi od vrste mikroorganizama koje sadrže. Prema pisanju Fokusa.ba, koji se poziva na Health, mogu pomoći kod nadutosti, zatvora i proljeva, ali za sve njihove koristi i rizike potrebno je još naučnih dokaza.
Riječ je o živim mikroorganizmima, najčešće bakterijama i kvascima, a među najpoznatijima su rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium, koji se prirodno nalaze u ljudskom probavnom sistemu. Neki sojevi pomažu u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, a njihova primjena istražuje se kod sindroma iritabilnog crijeva i ulceroznog kolitisa. Kod celijakije zasad nema dovoljno dokaza za rutinsku primjenu, pa bezglutenska ishrana ostaje temelj liječenja.
Pojedini sojevi, poput Lactobacillus reuteri, Bifidobacterium lactis i kvasca Saccharomyces boulardii, istraživani su zbog djelovanja na probavu. Neki probiotici mogu smanjiti rizik od proljeva povezanog s antibioticima, a kod zatvora poboljšati učestalost pražnjenja crijeva. Fokus.ba napominje da nisu svi proizvodi jednako efikasni, pa treba birati one s istraženim sojevima za određenu tegobu.
Kada je riječ o mršavljenju, pojedina istraživanja sugeriraju da određeni probiotici mogu doprinijeti blagom smanjenju tjelesne težine, BMI-a i obima struka, ali rezultati nisu dosljedni. Uravnotežena ishrana i fizička aktivnost i dalje imaju ključnu ulogu. Istražuje se i povezanost crijeva i mozga, pa bi neki probiotici mogli ublažiti simptome depresije kao dodatak liječenju — ali nisu zamjena za antidepresive, psihoterapiju ni tretman koji preporuči ljekar.
Probiotici su dostupni u kapsulama, tabletama, praškovima i tečnom obliku, a količina živih mikroorganizama označava se jedinicom CFU. Veća količina ne znači nužno i bolji efekat, a neki proizvodi su osjetljivi na toplotu i vlagu pa ih treba čuvati u frižideru.
Za zdrave osobe probiotici se uglavnom smatraju sigurnima. Na početku uzimanja mogu se pojaviti nadutost, plinovi, promjene u pražnjenju crijeva ili mučnina, a te tegobe su najčešće blage i prolazne. Fokus.ba ističe da je oprez potreban kod osoba s ozbiljno oslabljenim imunitetom i teško bolesnih pacijenata.
Povezane vijesti
Život bez slezene je moguć: Evo šta treba znati nakon operacije
Kurkuma pomaže kod upala, ali nije čudotvorno sredstvo: Evo šta treba znati
Stalno posežete za kahvom? Nedostaje vam sna, a ne kofeina – evo koliko sati spavanja treba zavisno o dobi
