Otečene šake, lice ili stomak bez osipa nisu uvijek alergija: Nasljedni angioedem godinama ostaje skriven
Nasljedni angioedem (HAE) rijetka je genetska bolest koja izazuje naglo oticanje različitih dijelova tijela, a često se pogrešno tumači kao alergija. Prema Avaz.ba, dijagnoza se ponekad čeka i 13 godina.
Kako prenosi Avaz.ba, nasljedni angioedem (HAE) rijetka je genetska bolest koja izazuje ponavljajuće epizode naglog oticanja šaka, stopala, lica, usana, ali i stomaka, jezika i grla. Oticanje dišnih puteva posebno je opasno jer u težim slučajevima može ugroziti disanje.
Prvi simptomi se najčešće javljaju u djetinjstvu ili adolescenciji, ali se bolest dugo ne prepoznaje. Prema podacima iz Hrvatske koje navodi Avaz.ba, od prvog napada do postavljanja dijagnoze može proći čak 13 godina.
Kod najčešćih oblika bolesti problem je u proteinu C1-inhibitoru. Ako ga nema dovoljno ili ne funkcioniše pravilno, dolazi do povećanog stvaranja bradikinina, tvari koja povećava propusnost krvnih žila, pa se tekućina nakuplja u tkivu i izaziva otok.
Ključna razlika prema alergijskom angioedemu je to što HAE najčešće nije praćen svrbežom ni koprivnjačom. Kada je zahvaćen probavni sistem, javljaju se jaki bolovi u stomaku, mučnina i povraćanje, a takav napad može ličiti na hitno stanje koje zahtijeva operaciju. Zbog toga, navodi Avaz.ba, ponekad dolazi i do nepotrebnih hirurških zahvata.
Napad se najčešće razvija tokom prvih 24 sata, a povlači se u naredna dva do pet dana. Okidači su različiti — stres je među najčešćima, a rizik povećavaju i povrede, stomatološki zahvati, operacije, virusne infekcije i menstrualni ciklus.
Bolest se nasljeđuje autosomno dominantno, što znači da roditelj s HAE-om ima 50 posto šanse da prenijeti promijenjeni gen na svako dijete. Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma, porodične historije i krvnih testova, uz moguće genetsko testiranje.
HAE je doživotna bolest, ali postoje terapije za akutne napade i preventivno liječenje. Antihistaminici i kortikosteroidi, koji se koriste kod alergija, ne djeluju na mehanizam ove bolesti.
Avaz.ba ističe da je hitna medicinska pomoć potrebna ako se pojave otežano disanje ili gutanje, oticanje jezika ili grla ili promjena glasa, jer to može značiti da je napad zahvatio dišne puteve.
Povezane vijesti
Stručnjak otkriva četiri navike koje usporavaju gubitak mišića s godinama
Trovanje hranom može ostaviti posljedice i godinama kasnije: Ovo je razlog
Tri lista čuvarkuće na prazan stomak: šta je tradicija, a šta nauka o ovoj biljci
