Svi putevi ipak ne vode u Rim: Analiza 300.000 kilometara rimskih cesta donijela iznenađujući zaključak

Kako navodi Oslobođenje, gradovi poput Antiohije, Ankare, Bizanta i Korinta bili su bolje pozicionirani kao posredničke tačke. Posebno se izdvaja Bizant, današnji Istanbul, koji je bio važnije kopneno čvorište od samog Rima.

Autori studije ipak upozoravaju da se zaključak odnosi samo na kopneni saobraćaj. Kada se u obzir uzmu pomorski i riječni transport, položaj Rima bio je znatno centralniji.

Studija je potvrdila i da su Rimljani preferirali ravne trase kada je teren to dopuštao, ali da su planine, rijeke i postojeća naselja često određivali konačan pravac ceste. Njihove ceste u prosjeku bile su manje ravne od savremenih, jer današnja tehnologija omogućava veće intervencije u terenu.

Od ukupne dužine mreže, oko 103.478 kilometara klasifikovano je kao glavne, a oko 195.693 kilometra kao sekundarne ceste. Samo oko 2,7 posto trase ima potpuno sigurnu lokaciju, dok je gotovo 90 posto rekonstruisano na osnovu procjena.

Jedan od zanimljivijih zaključaka je da rimske ceste i danas utiču na savremene saobraćajnice. Kako navodi Reuters u primjeru koji prenosi Oslobođenje, španska cesta N-340 prati trasu drevne Via Auguste. Trase koje su Rimljani odabrali prije gotovo dvije hiljade godina na mnogim mjestima i danas odgovaraju najpogodnijim koridorima za kretanje.