EU sprema veliku reformu odlučivanja: Bez veta brži put balkanskih zemalja do članstva

U dokumentu se navodi da bi EU trebao postati manje zasnovan na konsenzusu, jer konsenzus "može odgoditi – ili spriječiti – pravovremene odluke u oblastima u kojima Unija najviše mora djelovati". Nova pravila mogla bi ubrzati kandidature zemalja poput Ukrajine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Komisija predlaže primjenu kvalificirane većine – 15 zemalja koje predstavljaju dvije trećine stanovništva bloka – na širi raspon politika, uključujući sankcije, ljudska prava, odbranu i sigurnost te utaju poreza.

Radi se o kontroverznom prijedlogu kojem bi, ironično, također bila potrebna jednoglasna saglasnost. Očekuje se protivljenje članica koje strahuju od gubitka prava veta, iako nacrt spominje "hitnu kočnicu" za slučaj ugroženih "vitalnih nacionalnih interesa".

Još jedan sporan prijedlog znači da bi samo dvije trećine zemalja imale evropskog komesara nakon proširenja – u sadašnjoj Uniji devet zemalja odustalo bi od slanja predstavnika u Bruxelles. To bi uznemirilo manje članice, a Irska bi se, zbog pravne garancije iz 2008. godine, morala odreći svog komesara.

Nove članice čeka probni period od deset ili više godina pod pojačanim nadzorom Bruxellesa. Kazne tokom tog perioda mogle bi uključivati suspenziju prava glasa u Vijeću i finansijske kazne. Od njih će se tražiti i pravno obavezujuća obaveza da ne blokiraju odluke ostalih članica, te pristupanje Evropskom uredu javnog tužioca prije ulaska u Uniju.