Suša i ekstremne vrućine otvaraju pitanje: Gradimo li na zemljištu koje bi trebalo da proizvodi hranu?

Temperature su bile ekstremne – u Mostaru je izmjereno 42,8 stepeni, u Bihaću 41,3, Tuzli 39,3, Sanskom Mostu 38,4, Sarajevu 37,2, a Livnu 36 stepeni. Dugi periodi bez agronomski značajne kiše trajali su u Tuzli 24 dana, u Mostaru 22, Bihaću i Sanskom Mostu po 21, Sarajevu 20, a Livnu 16 dana.

Čadro podsjeća da visoke temperature ubrzavaju isparavanje i skraćuju vrijeme u kojem zemljište zadržava dovoljno vlage. Kratkotrajni pljuskovi nakon suše, dodaje, ne moraju značiti oporavak – intenzivna kiša na suhom i zbijenom tlu brzo otječe, povećavajući rizik od erozije, bujičnih poplava i klizišta.

Analiza posebno otvara pitanje prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Kako Avaz.ba navodi, Čadro je kategoričan da se jednom izgrađeno poljoprivredno zemljište praktično više ne može vratiti u stanje za proizvodnju hrane, pa odluke o prenamjeni ne treba posmatrati samo kroz trenutnu ekonomsku korist. Gubitak kvalitetnih površina može povećati zavisnost od uvoza hrane.

Čadro smatra da BiH treba sistem ranog upozoravanja i upravljanja rizikom od suše koji bi povezao hidrometeorološke službe, vodne agencije, civilnu zaštitu, ministarstva, poljoprivredne savjetodavne službe, zdravstvo, energetiku i univerzitete. "Prag bez unaprijed dogovorene akcije je samo broj", istakao je. Među mjerama navodi povećanje organske materije u tlu, plodored, sušnopodnožnije kulture, efikasnije korištenje vode, prikupljanje kišnice i obnovu degradiranog zemljišta.