Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
BiH

Kupili imanje na "deminiranom" terenu, a onda bager počeo vaditi mine: "Drljača vrti minu ko krompir"

Par iz Kalesije šest mjeseci ne može koristiti imanje u selu Zelina jer su sami pronašli pet mini na terenu koji je zvanično deminiran prije više od decenije, piše Oslobođenje.

AI ilustracija — nije fotografija stvarnog događaja

Prema pisanju Oslobođenja, Fadil Šehić i njegova nevjenčana supruga Mirsada Ćatić kupili su prije dvije godine imanje od oko 34 dunuma u selu Zelina nadomak Kalesije. Znali su da je područje zvanično deminirano u periodu od 2010. do 2012. godine.

Međutim, kad su u aprilu počeli uređivati teren, bager je iskopao prve tri mine. Na licu mjesta došli su Civilna zaštita, policija, BH MAC i specijalci, koji su ih uvjeravali da u sredini polja nema ničega. Baš tamo gdje im je rečeno da je bezbjedno, Mirsada je prilikom okopavanja kukuruza pronašla poteznu rasprskavajuću minu, a Fadil je na traktoru zakačio još jednu.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

"Okreće se rotodrljača i čujem iza leđa nešto klepeće. Pogledam - drljača vrti minu! Ko krompir se okreće", opisuje Šehić trenutak kada je pronašao petu minu. Nakon toga imanje je ograđeno tabelama s natpisom "Minsko polje".

U selu vlada strah, jer više niko ne vjeruje u papire o deminiranju. Komšije svih nacionalnosti, kaže Šehić, "su u istom belaju". Par je planirao bazen, seoski turizam i proširenje farme krava, ali sada čekaju da BH MAC konačno očisti teren.

Iz BH MAC-a su potvrdili da su upoznati s problemom i tvrde da je nastavak deminiranja "pitanje dana". Vedran Petrović, inspektor Regionalnog ureda BH MAC-a u Tuzli, objašnjava da postoje procedure i da nijedno deminiranje nije sto posto sigurno.

Kako navodi Oslobođenje, glavni problem je nedostatak deminera. Nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine, donacije su preusmjerene tamo, a BiH kao država, prema Petrovićevim riječima, ne ulaže skoro ništa u deminiranje. Obim deminiranja u BiH, navodi se, pao je za oko 60 posto od početka rata na istoku Evrope. U BiH još uvijek ima oko milion kvadratnih metara rizičnih površina.

Izvor

Izvor informacije: Oslobođenje

Informacije korištene u ovom članku prvobitno je objavio Oslobođenje.

GlasBosne.info prepričava i sažima javno objavljene informacije uz jasno navođenje izvora. Sadržaj je prepričan na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.

Pročitajte originalni članak na Oslobođenje

Tekst je automatski prepričan uz pomoć AI urednika (Z.ai) na osnovu navedenog izvora. Ako primijetite grešku, provjerite original.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti