Skoro 1.400 dozvola za prenamjenu šuma u BiH za deset godina: Ko stvarno uzima šumska zemljišta?

Kako prenosi N1 BiH, Aleksa Vučen iz Transparency Internationala BiH ističe da u FBiH od 2009. godine ne postoji zakon koji reguliše upravljanje šumama, pa je proces prenamjene funkcionisao tako da su kantoni donosili svoje zakone, a jedan od kantona nema ni svoj.

Kao primjer netransparentnosti navodi se rudnik "Rupice" u Varešu, koji je izazvao zabrinutost javnosti zbog uticaja na životnu sredinu i izvorišta vode. Ustavni sud BiH utvrdio je prije dvije godine da odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta za taj koncesioni ugovor nije u skladu s Ustavom BiH.

U Republici Srpskoj je za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume, dok je u FBiH ta površina duplo manja, oko 573 hektara. Površine u FBiH naglo su se povećale 2017. i 2018. godine, uglavnom zbog dva vjetroparka u Kantonu 10, na području Livna, Tomislavgrada, Posušja i Glamoča, za čiju izgradnju je prenamijenjeno 70 posto šume na toj teritoriji.

Robert Oroz iz Fondacije ACT objašnjava da su prenamjene najčešće rađene za turističke komplekse, hidroenergetske projekte, male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, te da je nužno što prije donijeti jedinstven zakon o šumama.

Mersudin Avdibegović iz Šumarskog fakulteta UNSA smatra da su podaci, uprkos percepciji o nekontrolisanoj prenamjeni, ipak u evropskim i regionalnim standardima. Sagovornici istraživanja pozivaju nadležne institucije da objavljuju sva rješenja o prenamjeni i omoguće građanima da se uključe u procese prije donošenja odluka.