Nije svaka ultra-prerađena hrana jednako loša: BBC-jev eksperiment razdvojio mitove i činjenice
Eksperiment o kojem je pisao BBC, a prenosi Face.ba, pokazao je da oznaka "ultra-prerađeno" ne znači automatski i nezdravo.
Kako prenosi Face.ba, pozivajući se na BBC-jev eksperiment, nutricionistica Maeve Hanan iz Britanskog udruženja dijetetičara analizirala je tipičnu kupovinu koja liči na onu prosječne britanske porodice. U korpi su se našle namirnice poput grožđa, smoothieja, voćnih jogurta, vegetarijanske zamjene za piletinu, smrznutih pilećih medaljona, pahuljica, tortilja i hljeba.
Iako je veliki dio tih proizvoda prerađen, pa i ultra-prerađen, pokazalo se da kupovina ipak nije toliko loša kako bi se moglo očekivati. Hanan je upozorila da oznaka ultra-prerađene hrane sama po sebi ne znači nezdravu prehranu.
Kao primjer navela je pahuljice za doručak — iako se smatraju ultra-prerađenima, kaže da ih i sama kupuje porodici zbog nutritivnih prednosti. "Raste histerija oko ultra-prerađene hrane. Ljudi se boje, no strah od hrane nikad nije dobar", istakla je Hanan.
Analizirala je i pileće medaljone koje djeca često jedu. Objasnila je da sastojci koji zvuče "hemijski" često imaju konkretnu svrhu, poput vitamina dodanih brašnu ili sredstava za dizanje koja paniranju daju hrskavost. Ipak, medaljoni sadrže više masti i soli od običnih pilećih prsa, pa ih treba jesti umjereno. "Jedna namirnica ne čini vašu prehranu zdravom ili nezdravom. Riječ je o ravnoteži kroz duži vremenski period", poručila je.
Stručnjaci se, međutim, ne slažu oko svih stavki. Profesor David Julian McClements smatra da pojam ultra-prerađene hrane nije dovoljno precizno definiran te da je važnije gledati nutritivni sastav, a ne način proizvodnje. S druge strane, ljekar Chris van Tulleken tvrdi da prehrambena industrija koristi tehnologiju kako bi proizvodi bili privlačniji i teže odoljivi, posebno djeci.
Prehrambena industrija odbacuje kritike da njihovi proizvodi namjerno stvaraju naviku prejedanja i ističe da proizvođači ulažu u zdravije proizvode. Glavno pitanje, prenosi Face.ba, ostaje otvoreno: je li važnije koliko je hrana prerađena ili šta se stvarno nalazi na tanjuru?
Povezane vijesti
Manje ultra-prerađene hrane, bolje raspoloženje? Pilo-istraživanje daje oprezan signal
Zašto nam je zimi teže ustati iz kreveta i kako to promijeniti: trikovi stručnjaka za lakša hladna jutra
Predstavljen protokol za hitne pacijente u Kantonu Sarajevo: Cilj je da svaka minuta bude iskorištena
