Svjetski dan urtikarije: Koprivnjača može biti hronična bolest, a ne samo prolazna alergija
Povodom Svjetskog dana urtikarije, Klix.ba donosi objašnjenja dermatovenerologinje Emine Kasumagić Halilović o hroničnoj koprivnjači, bolesti koja traje mjesecima ili godinama i značajno utiče na kvalitet života.
Kampanja povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana urtikarije nosi poruku "Preuzmite kontrolu: od svrbeža do razumijevanja", a podsjeća, kako prenosi Klix.ba, da je ova bolest mnogo više od promjena koje se vide na koži.
Većina ljudi na urtikariju ili koprivnjaču gleda kao na prolaznu alergijsku reakciju, ali za veliki broj pacijenata riječ je o hroničnoj bolesti koja traje mjesecima ili godinama. Pojašnjava je prof. dr. Emina Kasumagić Halilović, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista kliničke imunologije i alergologije.
"Urtikarija se manifestuje pojavom uzdignutih promjena na koži poznatih kao urtike, koje svrbe i mogu nestati za nekoliko sati i ponovo se pojaviti na drugom mjestu", objašnjava ona, napominjući da kod dijela pacijenata postoji i angioedem, odnosno otok dubljih slojeva kože, najčešće na usnama, kapcima ili licu.
Akutna urtikarija traje kraće od šest sedmica, dok hronična traje duže. Njen najčešći oblik, hronična spontana urtikarija, javlja se bez jasnog vanjskog uzroka, pogađa dvostruko više žena nego muškaraca i najčešće se pojavljuje kod ljudi starosti 20 do 40 godina.
Prema navodima Klix.ba, istraživanja pokazuju da se dijagnoza u prosjeku utvrđuje tek dvije godine od nastupa simptoma. Stručnjaci u BiH upozoravaju da je svijest o bolesti nedovoljna, zbog čega pacijenti dugo traže odgovarajuću terapiju.
Kako Kasumagić Halilović ističe, jedan od razloga kašnjenja dijagnoze jeste uvjerenje pacijenata da se iza simptoma mora kriti alergija, pa prolaze kroz brojna testiranja i restriktivne dijete, iako se kod hronične spontane urtikarije uzrok često ne može jasno identificirati.
Najveći problem za oboljele često nije sam osip, nego njegova nepredvidivost, koja stvara osjećaj gubitka kontrole. Bolest utiče na san, međuljudske odnose i produktivnost, a psihološki teret može biti jednako značajan kao fizički simptomi.
Prva linija terapije su antihistaminici druge generacije, a za teže slučajeve dostupne su i naprednije terapijske opcije. Cilj, kako je zaključila Kasumagić Halilović, jeste potpuna kontrola simptoma i normalizacija kvaliteta života.
Povezane vijesti
Svjetski dan srca: Ovo su navike koje srcu najviše štete, a možemo ih promijeniti
Bolne kvržice ispod kože nisu uvijek obični čirevi: Može biti znak hronične bolesti
Bolesti srca ubica broj jedan: U Mostaru obilježen Svjetski dan srca, kardiolozi upozoravaju na faktore rizika
