Naučnici: Ova faza sna povezana sa manjim rizikom od 83 bolesti

REM faza, poznata i kao faza brzih pokreta očiju, jest period kada se javljaju najživlji snovi i kada je moždana aktivnost slična onoj tokom budnosti. Ta faza povezuje se s učenjem, pamćenjem i razvojem mozga.

Rezultati pokazuju da je veća količina REM sna bila povezana sa manjim rizikom od 83 bolesti, među kojima su srčana insuficijencija, Alchajmerova bolest, hipotenzija i atrijalna fibrilacija. Ukupno su obrasci spavanja bili povezani sa 156 zdravstvenih stanja.

Dubok san pokazao se povezanim sa manjim rizikom od sedam bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i Parkinsonovu bolest. Nepravilnost spavanja povezana je s većim rizikom od tri bolesti, a češće buđenje tokom noći sa šest.

Važno je i koliko spavamo. Spavanje između šest i osam sati povezano je s manjim rizikom od brojnih bolesti, dok je spavanje kraće od pet sati povezano s većim rizikom od 37 bolesti.

Na količinu REM sna negativno utiču stres, alkohol i poremećaj cirkadijalnog ritma, a ta faza prirodno opada s godinama. Istraživači napominju da studija ne dokazuje da REM san direktno sprečava bolesti — riječ je o povezanosti, a ne uzročno-posljedičnoj vezi.

Poruka studije jest da nije važno samo koliko dugo spavamo, već i kakav je kvalitet i kontinuitet sna.