Naučnici otkrili koliko koraka dnevno zaista treba: Dobre vijesti za one koji manje hodaju

Rezultati su posebno zanimljivi za one koji tokom dana ne uspijevaju mnogo hodati. Kod osoba koje su pravile manje od 5.000 koraka dnevno, tempo od oko 80 koraka u minuti bio je povezan s približno 28 posto manjim rizikom od smrti u odnosu na referentnu grupu s vrlo sporim tempom. Najniži rizik zabilježen je kod onih koji su pravili između 7.500 i 10.000 koraka dnevno, uz tempo od približno 100 koraka u minuti.

Radi se o opservacijskom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje uzročnu vezu.

Klix.ba navodi i podatke o BiH: prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nedovoljno je fizički aktivno oko 23 posto muškaraca i 28 posto žena u BiH, a među osobama starijim od 70 godina taj udio raste na oko 35 posto. Nezarazne bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i dijabetesa, čine čak 94 posto svih smrtnih slučajeva u BiH.

Zanimljivo je da popularni cilj od 10.000 koraka nije nastao iz medicinskih istraživanja, već iz marketinške kampanje za japanski pedometar iz 1960-ih godina. Ranija analiza Univerziteta Sidnej iz 2025. pokazala je da je 7.000 koraka dnevno povezano s približno 47 posto manjim rizikom od prerane smrti u odnosu na 2.000 koraka.

Jedan od autora studije Nicholas Koemel ističe da osoba koja napravi 4.000 koraka, ali dio njih energičnijim tempom, i dalje čini nešto korisno za svoje zdravlje. Jednostavan pokazatelj žustrog hoda: disanje je ubrzano, ali osoba još uvijek može razgovarati u kraćim rečenicama.

Poruka studije je da broj na pametnom satu nije jedino mjerilo — povećanje broja koraka uz nešto energičniji tempo može biti korisno čak i kada 10.000 koraka ostane nedostižno.