Sve više mladih u BiH ima panične, anksiozne i depresivne poremećaje

„Nažalost, sve više mladih pokazuje veću stopu anksioznosti u odnosu na starije. Kod osoba starijih od 18 godina vidimo veliki porast paničnih, anksioznih, ali nažalost i depresivnih poremećaja“, rekla je ona.

Čolić je navela da se Udruženje Menssana sve više okreće mladima, koji ne čekaju da se problemi nakope, već odmah traže pomoć. Kao najčešće okidače navela je probleme u školi, ljubavne probleme i gubitak bliske osobe.

Prepreka ponekad dolazi i iz porodice. Roditelji, kaže Čolić, često pokušavaju spriječiti djecu riječima „Nisi ti lud ili luda“. Laković Bekć je potvrdila da stigmatizacija čini da se pacijenti ne javljaju stručnjacima, te da se lakše odlučuju za psihologa nego za psihijatra.

Kolokvijalna izjava „završit ću na Jagomiru“, dodaje Čolić, dodatno diskriminira pacijente. Laković Bekić je ispričala i da se malo mladih ljekara odlučuje za specijalizaciju iz psihijatrije.

Doktorica je upozorila i da lijekove ne treba uzimati na svoju ruku, jer o tome odlučuje isključivo psihijatar, a anksiolitike duže od deset dana jer može doći do ovisnosti.

Čolić je najavila simpozij „Mentalno zdravlje kao zajedničko dobro", zakazan za 7. oktobar u 10 sati u velikoj sali Općine Stari Grad u Sarajevu, s ciljem da pacijenti, nakon izlaska iz bolnice, imaju siguran put kroz sistem.