Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Zdravlje

Ruke vam drhte od nervoze? Ovo su znakovi da uzrok možda nije samo stres

Podrhtavanje ruku često je posljedica stresa i anksioznosti, ali može biti i znak zdravstvenih problema poput bolesti štitne žlijezde ili neuroloških stanja.

AI ilustracija — nije fotografija stvarnog događaja

Kako prenosi Bosnainfo.ba, blago podrhtavanje ruku postoji kod svakog čovjeka i obično ga ni ne primjećujemo. Kada smo pod pritiskom, organizam se ponaša kao da mora biti spreman na opasnost – luči se više hormona stresa, ubrzavaju se puls i disanje, a mišići postaju napetiji, pa se javlja drhtanje.

Kod anksioznih osoba može nastati začarani krug: primijete simptom, zabrine se, a pojačana napetost učini drhtanje još izraženijim. Portal napominje da anksioznost i panični napad nisu ista stvar – panični napad nastupa naglo i intenzivno, dok se anksioznost razvija duže.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Drhtanje, međutim, može imati i druge uzroke. Esencijalni tremor jedan je od češćih kod odraslih i najviše dolazi do izražaja pri korištenju ruku, a genetika igra značajnu ulogu. Kod Parkinsonove bolesti drhtanje se više primjećuje u mirovanju, ali tremor nije jedini simptom te bolesti. Drhtanje se može javiti i kod multiple skleroze, nakon moždanog udara ili povrede mozga.

Uzroke mogu biti i pad šećera u krvi, pretjeran unos kofeina, apstinencija od alkohola, nedostatak sna, ali i neželjene reakcije na lijekove poput nekih antidepresiva i inhalatora za astmu. Ako se drhtanje pojavilo nakon nove terapije, to treba prenijeti ljekaru, a terapiju ne prekidati samostalno. Hipertireoza, odnosno ubrzan rad štitne žlijezde, također može izazvati tremor, uz ubrzan rad srca, gubitak kilograma i probleme sa spavanjem.

Ako se tremor javlja uglavnom u stresnim situacijama, mogu pomoći duboko disanje, progresivna mišićna relaksacija, joga i mindfulness, a kod učestale anksioznosti i razgovor sa stručnom osobom.

Portal ističe da novi tremor vrijedi spomenuti ljekaru, posebno ako se ponavlja, postaje izraženiji ili otežava svakodnevne aktivnosti poput pisanja, jela ili držanja čaše. Korisno je zapisati kada se drhtanje javlja, u mirovanju ili tokom pokreta, te koliko je kofeina uneseno – te informacije ljekaru olakšavaju procjenu.

Izvor

Izvor informacije: Bosnainfo.ba

Informacije korištene u ovom članku prvobitno je objavio Bosnainfo.ba.

GlasBosne.info prepričava i sažima javno objavljene informacije uz jasno navođenje izvora. Sadržaj je prepričan na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.

Pročitajte originalni članak na Bosnainfo.ba

Tekst je automatski prepričan uz pomoć AI urednika (Z.ai) na osnovu navedenog izvora. Ako primijetite grešku, provjerite original.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti