Kada san postane bijeg od stvarnosti: Osam razloga zbog kojih se sve češće povlačimo u krevet

Kao prvi razlog navodi se težak period nakon emotivnog udarca — raskid, gubitak posla ili veliki životni preokret mogu ostaviti osobu bez energije, pa spavanje postaje bijeg od teških misli. Vijesti.ba upozoravaju i na povezanost depresivnih simptoma s produženim boravkom u krevetu.

Zatim slijedi dugotrajan stres — kada traje sedmicama ili mjesecima, osoba ima osjećaj da se nikada dovoljno ne odmori, pa dodatni sati u krevetu izgledaju kao najjednostavnije rješenje. Manjak samopouzdanja također igra ulogu, jer se osoba koja se stalno preispituje i boji kritike u krevetu osjeća sigurnije nego u društvu.

Tuga nakon gubitka bliske osobe može biti toliko iscrpljujuća da spavanje postaje kratki predah od emocija. Slično tome, usamljenost i izbjegavanje druženja mogu dodatno produbiti loše raspoloženje, a spavanje postaje i način bijega od osjećaja krivice zbog grešaka ili razočarenja.

Povećana potreba za snom nije uvijek emotivna prirode — u tekstu se navode i zdravstveni uzroci poput problema sa štitnom žlijezdom, neuroloških oboljenja i hroničnog bola. Na kraju, gomilanje neuspjeha u poslu, školi ili odnosima može oduzeti motivaciju pa spavanje postaje najlakši način da se prekine razmišljanje o problemima.

Kako zaključuje Vijesti.ba, kod dugotrajnog umora, izraženog povlačenja ili drugih zabrinjavajućih simptoma koristan korak može biti razgovor s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.