Zmajevo oko na Jadranu: Naučnici tri decenije prate jezero u kojem nestaje kisika
Na hrvatskoj obali Jadrana naučnici već 30 godina prate jezero Zmajevo oko kod Rogoznice. U njegovim dubinama gotovo da nema kisika, a granica vode bez kisika pomjera se prema površini.
Prema pisanju Oslobođenja, jezero Zmajevo oko kod Rogoznice i Šibenika, poznato kao turistička atrakcija, naučnike privlači već više od tri decenije zbog neobičnih procesa u dubinama. Riječ je o malom jezeru na poluotoku Gradina — dugo je oko 150, široko oko 70, a duboko svega 15 metara.
Iako nema vidljive veze s morem, voda mu nije slatka. Kako Oslobođenje navodi, morska voda prodire kroz pukotine u krečnjačkim stijenama i stvara specifične uslove. Voda je podijeljena na slojeve koji se slabo miješaju: u površinskom dijelu ima kisika, dok se u dubini nakupljaju sumporna jedinjenja i sulfidi, gdje opstaju posebne ljubičaste sumporne bakterije.
Istraživanje naučnica Instituta Ruđer Bošković, objavljeno 2025. u časopisu „Acta Adriatica“, pokazalo je da se gornja granica sloja bez kisika može naći na dubini manjoj od osam metara, što znači da znatan dio jezera može biti nepogodan za ribe i druge organizme.
Povremeno dolazi do naglog miješanja slojeva, što može dovesti do nestanka kisika iz gotovo cijelog jezera i masovnog uginuća vodenih organizama. Jezero tada poprimi mliječnobijelu boju zbog sitnih čestica elementarnog sumpora, a takve pojave dokumentirane su 1947, 1997. i 2011. godine.
Istraživanje objavljeno 2023. u časopisu „Science of the Total Environment“ pokazalo je da se granica vode bez kisika, prema podacima prikupljanim od 1996. godine, približavala površini prosječnom brzinom od oko 2,3 metra po deceniji. Rad iz kraja 2024. potvrdio je i da jezero reaguje na plimu i oseku Jadrana.
Uz lokalnu legendu o zmaju koji navodno živi u dubini, nastanak jezera ima prirodno objašnjenje u kraškim procesima. Oslobođenje zaključuje da Zmajevo oko danas služi kao prirodni laboratorij za proučavanje širenja područja bez kisika, što je važno i za razumijevanje mnogo većih morskih ekosistema.
Povezane vijesti
More je na dohvat ruke, a dubina bez kisika: 'Zmajevo oko' kod Rogoznice zabrinjava naučnike
Požar na Jakljanu kod Dubrovnika: 'Gori kao da je august' – vatrogasci ostaju cijelu noć
Hrvatska ostaje pri zahtjevu za povrat broda Jadran, Crna Gora tvrdi da ga drži legalno
