More je na dohvat ruke, a dubina bez kisika: 'Zmajevo oko' kod Rogoznice zabrinjava naučnike
Jezero Zmajevo oko kod Rogoznice izgleda kao mirno jezerce uz more, ali u njegovoj dubini nema kisika, već se nakupljaju sumporni spojevi. Kako prenosi N1 BiH, granica sloja bez kisika pomjera se prema površini već decenijama, pa jezero povremeno ostaje bez uslova za život.
Prema pisanju N1 BiH, jezero Zmajevo oko na poluostrvu Gradina kod Rogoznice, nedaleko od Šibenika, dugo je oko 150, široko 70 i duboko oko 15 metara. Od mora ga dijeli samo nekoliko desetina metara, a povezano je s njim podzemnim pukotinama u kraškim stijenama, ne površinskim kanalom.
Ispod mirne površine odvija se rijedak proces. U dubljim slojevima nestaje kisik, a nakupljaju se sumporni spojevi, među kojima i sulfidi. Istraživanje objavljeno 2025. u časopisu Acta Adriatica, koje potpisuju naučnici Instituta Ruđer Bošković, pokazuje da se granica područja bez kisika može nalaziti na dubini manjoj od osam metara. To znači da znatan dio relativno plitkog jezera povremeno ima uslove u kojima ribe i mnogi drugi organizmi ne mogu preživjeti.
Razlog je raslojavanje vode zbog razlika u temperaturi, gustoći i hemijskom sastavu. Kisik s površine teško stiže do dna, gdje se razgrađuje organska materija. Koncentracije sumpornih spojeva rastu ljeti, a kada se slojevi iznenada izmiješaju, voda bez kisika dopre do površine i jezero poprimi mliječnu zamućenost. Takvi događaji, opisani u naučnoj literaturi 1947, 1997. i 2011. godine, pratili su i pomor vodenih organizama.
Analiza dugoročnih promjena iz 2023, objavljena u časopisu Science of the Total Environment, pokazala je da se granica između slojeva s kisikom i bez njega pomjera prema površini prosječno oko 2,3 metra po deceniji. Autori upozoravaju da promjene mogle dovesti do daljnjeg pogoršanja uslova u ovom osjetljivom ekosistemu.
Istraživanje iz decembra 2024. pokazalo je i da plima i oseka utiču na razmjenu vode između jezera i mora kroz kraške stijene. Naučnicima je Zmajevo oko zanimljivo kao prirodna laboratorija za proučavanje uslova bez kisika, a procesi koji se tu prate važni su za razumijevanje mnogo većih morskih ekosistema. Uz jezero se, uzgred, veže legenda o zmaju koji živi u dubini, iako je ono zapravo nastalo u kraškoj depresiji u koju je prodrla morska voda.
Povezane vijesti
Kurti: Kosovo je stabilno, ali prijeteće izjave iz Srbije zabrinjavaju
Hrvatska možda bez WRC relija: Nema potvrde o finansiranju, a utrka je donijela 100 miliona eura
Hrvatska digla borbeni avion Rafale nakon NATO upozorenja: Malteški avion imao kod za otmicu
