Ponuda EU za BiH i dalje je na stolu, ključni potezi na domaćim vlastima
Evropska komisija prvi put nakon deset godina ozbiljno razmatra rokove koje su kandidati sami postavili za završetak pregovora, dok BiH zaostaje u tom procesu. Za Radio Sarajevo analitičar ESI-ja Adnan Ćerimagić kaže da ponuda za BiH i dalje postoji, ali da sve zavisi od domaćih vlasti.
Prema pisanju Radio Sarajevo, Evropska unija mijenja pristup proširenju, a Evropska komisija prvi put nakon gotovo deset godina ozbiljno uzima u obzir rokove koje su neke zemlje kandidati same postavile za završetak pregovora o članstvu.
Kako prenosi Radio Sarajevo, o tome šta to znači za BiH govori Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI). Navodi da se odnos promijenio dolaskom nove Evropske komisije i imenovanjem komesarke za proširenje Marte Kos.
Crna Gora želi završiti pregovore do kraja ove godine, Albanija do kraja naredne, a sličan pristup najavljen je i za Ukrajinu i Moldaviju. Ipak, kako Ćerimagić objašnjava, o ključnim koracima odlučuju države članice, koje zasad nisu javno osporile postavljene ciljeve, ali ih nisu ni otvoreno podržale. Jasniju sliku bi mogao donijeti decembarski samit u Briselu, na čiji je dnevni red predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, prema njegovim riječima, uvrstio ozbiljnu raspravu o proširenju.
BiH nije među četiri zemlje koje su najviše odmakle u procesu pristupanja, što je, kako kaže Ćerimagić, djelimično posljedica dosadašnje politike EU prema BiH, a djelimično i situacije u samoj zemlji, posebno posljednjih godina.
Mogućnosti ipak nisu zatvorene — dostupan je Plan rasta, a ostaje i ponuda za otvaranje pristupnih pregovora. Postepeno približavanje EU građanima bi donijelo povoljnije transfere novca među bankovnim računima, a u budućnosti i pogodnosti u mobilnom romingu.
Da bi napravila sljedeći korak, BiH mora usvojiti dva zakona iz oblasti pravosuđa na državnom nivou i imenovati glavnog pregovarača. Ćerimagić naglašava da "ponuda za Bosnu i Hercegovinu i dalje je na stolu", ali da korištenje te mogućnosti zavisi od spremnosti domaćih vlasti da uđu u proces i preuzmu obaveze.
Upozorava i da bi pregovori mogli otvoriti teška politička pitanja, poput reforme Ustavnog suda BiH, uloge visokog predstavnika i provođenja presuda po predmetu "Sejdić-Finci". Pripreme za pregovore, dodaje, zahtijevaju najmanje dvije godine rada na tehničkim dokumentima i razgovorima o reformama.
Povezane vijesti
Počela utrka za vlast na državnom nivou: SNSD i HDZ BiH zajedno, ko ima ključeve većine?
Od brojanja glasova do novih vlada: Ključni datumi preuzimanja vlasti u BiH
Bećirović s američkim senatorima: Podrška SAD ključna za suverenitet BiH i put u NATO i EU
