Reklama
Politika

NAP.ba: Pritisak na Centralnu banku BiH bio je predvidiv još prije tri godine

NAP.ba se u novoj analizi vraća na vlastiti tekst iz decembra 2023. o političkim pritiscima na Centralnu banku BiH i tvrdi da su sva današnja dešavanja oko te institucije bila predvidiva.

Foto: NAP.ba

Novinska agencija Patria (NAP.ba) objavila je analizu u kojoj se vraća na svoj tekst iz 1. decembra 2023. godine, naslovljen „Ko i zašto ruši Centralnu banku BiH, je li Bećirović svjestan opasnosti?", uz tvrdnju da su upozorenja iz tog perioda danas ponovo aktuelna.

U tekstu iz 2023. navodilo se da Željka Cvijanović, kako je tada pisano, „po nalogu Dodika" insistira na imenovanju članova Upravnog vijeća Centralne banke, te da se inicijativi pridružio i član Predsjedništva Denis Bećirović. Tada se tvrdilo i da je Milorad Dodik tražio da banka novac podijeli entitetima i da se poseže za deviznim rezervama, čemu se institucija odupirala.

Predsjedništvo BiH, podsjeća NAP.ba, imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća, koji potom biraju guvernera. Ako novi saziv bude formiran u očekivanom omjeru dva bošnjačka, dva srpska i jedan hrvatski član, tri člana mogla bi izabrati guvernera prostom većinom. Za smjenu postojećeg saziva dovoljna su dva člana Predsjedništva, dok je za imenovanje novog potrebna podrška sva tri.

Analiza razlaže šta bi Dodik i Dragan Čović mogli učiniti s većinom u Vijeću, s obzirom na to da ono odlučuje o monetarnoj politici, upravlja deviznim rezervama i imenuje viceguvernere i direktore glavnih jedinica. NAP.ba navodi moguće rizike: političku kontrolu nad monetarnom politikom, preusmjeravanje rezervi u entitetske budžete, stranačko kadrovanje i ucjene kroz otvaranje ili zatvaranje jedinica. Ti scenariji, dodaje, ne moraju se nužno ostvariti.

NAP.ba je kritičan i prema Bećiroviću, navodeći da je profit banke prije svega rezultat visokih kamatnih stopa na devizne rezerve, a ne dokaz jačanja institucije, te da je postojala mogućnost izgradnje zgrade Glavne jedinice u Sarajevu.

„Jednom kada se ugroze povjerenje u Centralnu banku i stabilnost monetarnog sistema, posljedice neće snositi samo političari koji su takve odluke donijeli. Snosit će ih Bosna i Hercegovina i njeni građani", zaključuje NAP.ba.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
NAP.baOriginalni članak · 14. oktobar 2026. u 11:00Pročitaj original →

Povezane vijesti