Počelo suđenje za sabotažu Sjevernog toka: Optuženi Ukrajinaac, a nalogodavci i dalje nepoznati
U Hamburgu je 14. oktobra počelo suđenje ukrajinskom državljaninu Serhiju K. za sabotažu gasovoda Sjeverni tok. Kako prenosi Avaz.ba, slučaj otvara teška pitanja za Berlin i Kijev.
Kako prenosi Avaz.ba, pozivajući se na Deutsche Welle (DW), suđenje ukrajinskom državljaninu Serhiju K. za sabotažu gasovoda Sjeverni tok počelo je 14. oktobra u Hamburgu. U središtu pažnje je pitanje postoji li veza između napada i ukrajinskog vojnog ili političkog rukovodstva, koja dosad nije dokazana.
Serhij K. uhapšen je u Italiji u augustu 2025. godine, nakon čega je izručen Njemačkoj. Na teret mu se stavljaju ratni zločin zbog napada na civilne objekte, izazivanje eksplozije i ometanje rada javnih službi.
Gasovodi su napadnuti 26. septembra 2022. u Baltičkom moru kod otoka Bornholm. Uništeno je tri od četiri cijevi Sjevernog toka 1 i 2, sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Prema pisanju DW-a, njemačko tužilaštvo za napad tereti grupu ukrajinskih državljana, među kojima su i profesionalni ronioci, ali nalogodavci nisu utvrđeni. Nedavno je u Hrvatskoj uhapšen još jedan osumnjičeni, a Njemačka očekuje njegovo izručenje.
Slučaj je posebno osjetljiv jer Njemačka Ukrajini pruža vojnu i finansijsku podršku i prihvatila je oko 1,3 miliona ukrajinskih izbjeglica. Desničarska AfD i stranka BSW koriste slučaj za kritiku te politike, tražeći obustavu pomoći Ukrajini i obnovu gasovoda.
Sara Vagenkneht poručila je da je apsurdno izdvajati milijarde za Ukrajinu, a da se od njenog predsjednika ne traži razjašnjenje okolnosti napada. Liderka AfD-a Alis Vajdel najavila je da bi Kijev, ako njena stranka preuzme vlast, morao platiti obnovu gasovoda — iako, kako navodi izvor, nije iznijela dokaze da iza sabotaže stoji ukrajinska država.
Njemački mornarički oficir Geran Svistek još je 2023. ocijenio da složenost operacije upućuje na moguću podršku neke državne strukture, ali je ukrajinsku umiješanost smatrao malo vjerovatnom. Roderih Kizeveter, stručnjak za sigurnosnu politiku iz redova vladajućih demokršćana, smatra da ni eventualna umiješanost Kijeva ne bi opravdala prekid pomoći.
Obnovu gasovoda zagovara i premijer Saksonije Mihael Krečmer, čime se suprotstavlja politici Berlina i sankcijama Evropske unije.
Prema septembarskoj anketi koju prenosi DW, 42 posto njemačkih građana smatra da isporuke oružja Ukrajini idu predaleko, 38 posto da su primjerene, dok bi 14 posto željelo njihovo povećanje.
Ishod suđenja mogao bi dodatno usmjeriti raspravu, ali odgovornost optuženog i eventualna povezanost s vlastima u Kijevu tek trebaju biti utvrđene.
Povezane vijesti
Maduro i supruga optuženi u SAD za zavjeru s ciljem počinjenja torture
AI ilustracijaUkrajinac osumnjičen za sabotažu Sjevernog toka razmatra azil u Hrvatskoj
Sibiha: Ukrajina i dalje prima obavještajne podatke od SAD
