Vječni rast na ograničenoj planeti: Dva stručnjaka, dva potpuno različita odgovora
Je li kapitalizam zasnovan na neprekidnom rastu dugoročno održiv? Za Klix.ba o tome govore ekonomist Igor Gavran i srbijanski ekonomski novinar Mijat Lakićević, koji nude suprotne dijagnoze.
Kapitalizam počiva na neprekidnom reinvestiranju profita, a rast je u tom sistemu strukturna nužnost. Klix.ba je postavio pitanje može li takav model opstati na planeti s ograničenim resursima, uz klimatske promjene i umjetnu inteligenciju koja prijeti otpuštanjima.
Ekonomist Igor Gavran smatra da sadašnji model dugoročno vodi u propast jer su resursi konačni, baš kao što poljoprivredno zemljište ne može beskonačno podnositi isti uzgoj. Rješenje ne vidi u odustajanju od rasta, već u usklađivanju dinamike rasta s raspoloživim resursima. No, dodaje, tu slabost kapitalizam ne može jednostavno prevladati jer privatne kompanije "isključivo teže rastu, prvenstveno svog kapitala".
Kao kontrast zapadnom kapitalizmu navodi Kinu, za koju kaže da s nižom stopom rasta ima viši životni standard. Umjetna inteligencija je, po njemu, na Zapadu samo trka za profitom, dok bi u javnom interesu mogla poslužiti održivijoj ekonomiji.
Mijat Lakićević problem vidi negdje drugo — ne u fizičkim ograničenjima, već u organizaciji društva. Nafte, hrane i vode ima, tvrdi, pitanje je po kojoj cijeni i kako su raspoređeni. Za trajna rješenja ključan je, kaže, svjetski mir, dodajući da su se Ujedinjene nacije "skrajnule pod naletom 'tri jahača apokalipse' - Putina, Xija i Trampa".
Na tezu da zelena tranzicija prebacuje teret na siromašne odgovara negativno, a kao primjer ističe Srbiju, gdje "najveći zagađivači rade u dosluhu s državom", pa mu galama oko litija, uz zagađenje termoelektrana, djeluje licemjerno.
Ako rast oslabi, znači li to nužno siromaštvo? Gavran misli da ne — rješenje vidi u oporezivanju najbogatijih, navodeći da su Elon Musk, Jeff Bezos i drugi multimilijarderi primjeri zaobilaznih poreskih strategija, te u univerzalnom dohotku. Kao ekstreman primjer neracionalnog trošenja spominje BiH: "Imamo konstantan rast javnih prihoda, a živimo lošije."
Lakićević drži da je napuštanje rasta, dok je četiri petine planete siromašno, nefer i nerealno. Umjesto odricanja, rast treba osmisliti kroz slobodu poduzetništva i vladavinu prava, zaključuje on za Klix.ba.
Povezane vijesti
Građani RS požurili da potpišu ugovore o struji, a iz ERS-a poručuju: isključenja su zbog neplaćenih računa
Dobra plata, a nema ko da radi: Ova zanimanja poslodavcima najteže popuniti
Stanovi na Balkanu nedostižni mladima: Za 60 kvadrata potrebno i više od 180 prosječnih plata
