Promjena načina odlučivanja u EU mogla bi olakšati put BiH ka članstvu
EU razmatra širu primjenu odlučivanja kvalificiranom većinom, što bi kandidatima sa zapadnog Balkana smanjilo rizik od blokada pojedinih članica. Reforme u samim državama kandidatima, međutim, ostaju osnovni uslov.
Kako prenosi Fokus.ba, šira primjena odlučivanja kvalificiranom većinom u Evropskoj uniji mogla bi budućim članicama sa zapadnog Balkana olakšati put ka članstvu, jer bi smanjila mogućnost da pojedine države blokiraju napredak kandidata zbog bilateralnih ili unutrašnjopolitičkih pitanja. Takva reforma, međutim, ne bi uklonila osnovni uslov — provođenje reformi u samim državama kandidatima.
Evropska komisija radi na detaljnijoj verziji dokumenta o reformama prije proširenja, nakon što je prvi takav dokument usvojen 2024. godine. Komisija je tada već predložila korištenje postojećih odredbi ugovora koje omogućavaju prelazak s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu u određenim oblastima, bez izmjene temeljnih ugovora EU.
Analitičarka European Policy Centre Berta López Domènech upozorava da treba razlikovati ukidanje jednoglasnosti u fazama pristupnih pregovora od šire reforme odlučivanja u Vijeću EU. Ako bi se jednoglasnost ukinula prilikom otvaranja klastera ili zatvaranja poglavlja, smanjio bi se broj prilika za vetoe povezane s bilateralnim sporovima. Kao primjere navodi sporove Bugarske i Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, te ranije blokade Mađarske prema Ukrajini.
"Bilateralizacija pristupnog procesa jedan je od najvećih remetilačkih faktora proširenja", kazala je López Domènech. Ipak, jednoglasnost bi ostala potrebna za konačnu odluku o prijemu nove članice, pa nijedna promjena ne bi automatski garantirala članstvo.
Za BiH takav model mogao bi ukloniti prepreke koje nisu vezane za ispunjavanje kriterija, ali ne bi riješio probleme institucionalne paralize i političkih neslaganja oko reformi. Fokus.ba podsjeća da je BiH indikativno namijenjeno do 976,6 miliona eura grantova i povoljnih kredita kroz Plan rasta za zapadni Balkan, ali isplata može početi tek nakon ispunjavanja predviđenih uslova.
Komisija razmatra i zaštitne mehanizme za nakon pristupanja, poput privremenih ograničenja veta novih članica. López Domènech ističe da takvi mehanizmi ne bi smjeli stvoriti različite kategorije članstva i zaključuje: "To nije čarobno rješenje. Glavni izazovi proširenja nisu proceduralni nego politički."
Povezane vijesti
EU priprema promjene načina odlučivanja pred novo proširenje: Cilj je manje blokada
EU razmatra kraj veta u odlučivanju: BiH bi imala manje blokada, ali reforme ostaju obavezne
Hrvatska koči Crnu Goru na putu ka EU – može li sutra isto uraditi BiH?
