EU razmatra kraj veta u odlučivanju: BiH bi imala manje blokada, ali reforme ostaju obavezne
Evropska unija razmatra prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u dijelu procesa proširenja, što bi smanjilo mogućnost blokada kandidata. Za BiH to ne bi značilo olakšice kada su u pitanju domaće reforme.
Prema pisanju Avaz.ba, Evropska unija razmatra promjene načina odlučivanja koje bi mogle olakšati proširenje na zapadni Balkan, ali takve promjene ne bi uklonile obaveze država kandidata.
Jedna od mogućnosti jeste šira primjena odlučivanja kvalificiranom većinom, čime bi se u pojedinim fazama pregovora smanjila mogućnost da jedna država članica blokira napredak kandidata zbog bilateralnih sporova ili vlastitih interesa. Evropska komisija je još 2024. godine navela da postojeće odredbe evropskih ugovora omogućavaju prelazak s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu u određenim oblastima.
Berta Lopez Domeneč, analitičarka Evropskog centra za politiku (EPC), upozorava da treba razlikovati ukidanje jednoglasnosti u pojedinim fazama pregovora od šire reforme odlučivanja u Vijeću EU. Kao primjere blokada navodi sporove Bugarske i Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, te ranije blokade Mađarske prema Ukrajini.
Prema njenim riječima, prelazak na kvalificiranu većinu prilikom otvaranja klastera ili zatvaranja poglavlja znatno bi smanjio takve blokade. Ipak, jednoglasnost bi ostala potrebna za konačnu odluku o prijemu nove članice.
Za BiH, kako navodi Avaz.ba, takav model mogao bi ukloniti dio prepreka koje nisu povezane sa ispunjavanjem kriterija, ali ne bi riješio probleme domaćih institucija i provođenja reformi. – To nije čarobno rješenje. Glavni izazovi proširenja nisu proceduralni nego politički – upozorila je Lopez Domeneč.
Kada je riječ o BiH, evropski put i dalje je usporen. Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, uz indikativnih do 976,6 miliona eura grantova i povoljnih kredita, ali isplata može početi tek nakon ispunjavanja predviđenih uvjeta. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija već su na listi odluka o isplatama, dok za BiH još nije evidentirana prva isplata.
Razmatraju se i mehanizmi za period nakon pristupanja, poput privremenih ograničenja glasačkih prava novih članica i jačih zaštitnih mehanizama, s obzirom na to da su se problemi s vladavinom prava pojavili u Mađarskoj i Poljskoj nakon ulaska u EU. Lopez Domeneč smatra da takve garancije ne bi trebale dovesti do različitih kategorija članstva.
Među državama članicama postoje različiti stavovi – dio podržava kvalificiranu većinu, dok drugi žele zadržati jednoglasnost. Za BiH bi eventualna reforma značila manje političkih blokada tokom pregovora, ali osnovni uvjet ostaje isti – zemlja mora sama provesti potrebne reforme.
Povezane vijesti
Promjena načina odlučivanja u EU mogla bi olakšati put BiH ka članstvu
Der Standard o izborima u BiH: Tehnologija sprečava krađu glasova, ali stare mahinacije ostaju
EU priprema mape puta za četiri zemlje kandidate, BiH ostaje van plana
