Otrov koji ne nestaje: Studija stara 20 godina otkriva mapu piralena od Tešnja i Tuzle do Bihaća
Sedam godina nakon požara u bivšem kombinatu Incel, kancerogeni piralen i dalje leži u tlu Banjaluke, a izvještaj iz perioda 2002–2004. pokazuje da zagađenje nije ograničeno samo na taj grad.
Kako prenosi 6yka, sedam godina nakon požara koji je razotkrio jednu od najvećih ekoloških nesreća u Banjaluci, oko 4.800 kubnih metara zemljišta zagađenog kancerogenim piralenom i dalje leži netaknuto u krugu bivšeg giganta „Incel“. Sanacija bi, prema procjenama iz studija UNDP-a i češkog instituta Dekonta, koštala oko 15 miliona KM, ali se odgovornost godinama prebacuje s jedne institucije na drugu.
Rukovodstvo Poslovne zone „Incel“ kaže da novca nema bez pomoći entitetskih i državnih organa te da je zbog zagađenja odustalo više od deset potencijalnih investitora. Grad poručuje da je teren ograđen, da po prolaznike nema opasnosti i da nema ni nadležnost ni budžet za čišćenje, dok entitetsko ministarstvo od 2020. stoji na načelu „zagađivač plaća“. Pravosuđe reaguje parcijalno — Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je optužnicu protiv direktora firme „Univerzum“ za zagađivanje životne sredine, a Okružno javno tužilaštvo krajem 2024. otvorilo je novu istragu zbog sumnje da se zagađeni mulj iz Incela nelegalno iskopavao po okolnim naseljima.
Portal podsjeća i na izvještaj iz perioda 2002–2004, rađen u okviru projekta finansiranog od Evropske komisije. Najveće koncentracije piralena (PCB-a) u zemljištu nađene su u okolini Tešnja (178.954.000 ng/g) i Tuzle (96.178.000 ng/g), a Banjaluka, uzeta kao pilot-projekat, imala je nivoe do 400.000 ng/g. Studija povezuje zagađenje s prošlim ratom, tokom kojeg je u BiH oštećeno ili uništeno oko 500 transformatorskih stanica i kondenzatora.
Zagađenje nije ostalo samo na tim gradovima — u vojnom tunelu Željava kod Bihaća izmjereno je 164.000 i 106.000 ng/g, uz upozorenje da bi otrov podzemnim vodama mogao stići do izvora oko Bihaća i rijeke Une. PCB je potvrđen i u sedimentima Zujevine (2.691 ng/g), Miljacke (929 ng/g) i Spreče (483 ng/g), a visoke koncentracije zabilježene su i u Zadru, zapadnoj Slavoniji te Kragujevcu.
Piralen, kako 6yka navodi, izaziva genetske mutacije, hemijski je i fizički nerazloživ i ne nestaje sam od sebe, a njegovo uklanjanje zahtijeva ozbiljna ulaganja. Incel tako ostaje ekološki problem bez konačnog rješenja, a građani bez odgovora ko će platiti višemilionski račun.
Povezane vijesti
BiH i dalje 'ganja papire': Digitalna transformacija mogla bi biti završena za pet godina
Kampanja bez strasti, mediji bez pitanja: Šta su izbori otkrili o novinarstvu u BiH?
Olovo i Konjuh: mekane staze, pećina od 250 metara i stećci pod zaštitom UNESCO-a
