Prodaja zero pića raste, ali stručnjaci jasni: nisu sredstvo za mršavljenje ni zdrav napitak
Bezšećerne varijante kole i energetskih pića bilježe rast širom svijeta, ali SZO i stručnjaci podsjećaju da ona nisu zdrav izbor ni sredstvo za mršavljenje, piše Klix.ba.
Prodaja pića bez šećera u nagom je rastu, pokazuju podaci koje je objavio Klix.ba. Coca-Cola je u izvještaju za drugi kvartal 2026. godine saopštila da je Coca-Cola Zero Sugar porasla 16 posto u svim geografskim segmentima, a verzija Zero Zero, bez šećera, kalorija i kofeina, nakon Evrope se širi i na Aziju i Latinsku Ameriku. Izvršni direktor PepsiCo-a Ramon Laguarta izjavio je u julu da kompanija ove godine raste najbrže od 2022., između ostalog zahvaljujući varijantama bez šećera.
Kao i klasična, zero pića sadrže gaziranu vodu, arome, kiseline i boje — šećer je samo zamijenjen zaslađivačima. Coca-Cola Zero zaslađena je ciklamatima, acesulfamom K i aspartamom, Pepsi Zero Sugar aspartamom i acesulfamom K, a Red Bull Zero sukralozom, ciklamatom i saharinom. Obje kole bez šećera, navodi Klix.ba, proizvode se u BiH: Coca-Cola Zero u Hadžićima, a Pepsi Zero Sugar za kompaniju Mattoni BH.
"Zero" ne znači uvijek nula kalorija: Red Bull Zero ima oko pet kilokalorija po limenci, a obje kole po jednu kilokaloriju na 250 mililitara. Kofein ostaje — litar Coca-Cole Zero sadrži 96 miligrama, a Red Bull Zero u limenci od 250 mililitara ima 80 miligrama kofeina, koliko i klasična verzija, te 1.000 miligrama taurina. Kiseline su također tu, pa stomatolozi upozoravaju da ni gazirana pića bez šećera nisu bezazlena za zubnu gleđ.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u smjernici iz maja 2023. ne preporučuje zaslađivače za kontrolu tjelesne težine ni smanjenje rizika od nezaraznih bolesti, jer ne donose dugoročnu korist, a dugotrajna upotreba nosi moguć povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. "Zamjena slobodnih šećera zaslađivačima dugoročno ne pomaže u kontroli težine", izjavio je tada Francesco Branca, direktor odjela za ishranu i sigurnost hrane SZO-a.
Aspartam je 2023. svrstan u grupu 2B Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), odnosno "moguće kancerogene za ljude", ali je stručni komitet SZO-a i FAO-a (JECFA) zadržao prihvatljivi dnevni unos od 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine. Prema primjeru JECFA-e, odrasla osoba od 70 kilograma morala bi popiti više od 9 do 14 limenki dijetalnog pića dnevno da prekorači tu granicu.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ocijenila je da za zdrave odrasle osobe nije rizik do 400 miligrama kofeina dnevno, trudnice su ograničene na 200 miligrama, a za djecu predlaže granicu od tri miligrama po kilogramu. Tinejdžeru od 50 kilograma to znači 150 miligrama dnevno — manje od dvije limenke energetskog pića.
Nutricionista Jasmin Jašarević za Klix.ba kaže da zero pića objektivno imaju bolje nutritivne deklaracije, ali da lično nije za njih. "Ljudi često padaju na marketinške trikove, a zero pića znaju biti dio toga", kaže on, uz upozorenje da su energetska pića kod nas jeftina i djeci dostupna, a mogu štetno uticati na srce i krvne sudove.
Zaključak, kako ga prenosi Klix.ba: zero pića nisu sredstvo za mršavljenje ni zdrav napitak, oprez kod energetskih pića potreban je bez obzira na šećer, a najbolja zamjena zaslađenim sokovima i dalje je voda.
Povezane vijesti
BCG vakcina privremeno obustavljena u BiH: Stručnjaci objasnili razlog, roditelji zabrinuti
ZZO ZDK najavljuje mjere: Plaćе rudarima isplaćene, ali bez doprinosa za zdravstvo
Kiseli kupus nije bezazlen: Stručnjaci upozoravaju na greške koje mnogi prave
