Kvržica ne mora biti rak: Ovim činjenicama o raku dojke možete spasiti život

Rak ne mora početi kvržicom. Znakovi mogu biti i oticanje dojke, promjene kože, crvenilo, osip, promjene na bradavici, iscjedak ili povećani limfni čvorovi u pazuhu. Ponekad nema nikakvih simptoma pa se bolest otkrije tek mamografijom.

Česta je zabluda da je pokretljiva kvržica sigurno dobroćudna — kancerogene promjene mogu u ranim fazama biti pokretne. I bol ne znači uvijek rak: većina bolova u dojkama posljedica je hormonskih promjena, ali trajnu ili neuobičajenu bol treba prijaviti ljekaru.

Bolest se češće dijagnosticira nakon 50. godine, ali mlađe žene također mogu oboljeti. Ako niko u porodici nije imao rak dojke, to ne znači da nema rizika — mutacije BRCA1 i BRCA2 povećavaju rizik, ali mnoge bolesnice nemaju nasljednu mutaciju.

Potpuna prevencija nije moguća, ali rizik smanjuju redovno kretanje, zdrava tjelesna težina, uravnotežena ishrana, manje alkohola i izbjegavanje pušenja. Mamografija može otkriti promjene prije nego što postanu opipljive, a korist ranog otkrivanja veća je od rizika od malog zračenja.

Nema pouzdanih dokaza da grudnjaci sa žicom ili antiperspiranti izazivaju rak, niti da izbacivanje šećera „izgladnjuje" tumor. Postoji više podtipova raka dojke, pa se terapija prilagođava pojedinačno — operacijom, zračenjem, hemoterapijom ili hormonskom terapijom.

Ljekaru se treba javiti zbog nove kvržice, promjene oblika dojke, uvlačenja kože ili bradavice, neuobičajenog iscjedka ili trajne boli. Većina promjena nije rak, ali samo pregled može pokazati o čemu je riječ.