Krenula sezona prehlada: Koje bolesti najviše pogađaju djecu u vrtićima i školama
Povratak djece u vrtiće i škole donosi i početak sezone prehlada i respiratornih infekcija. Portal 6yka donosi pregled najčešćih bolesti, simptoma i preporuka za oporavak.
Kako prenosi 6yka, boravak djece u većim kolektivima, zatvoreni prostori i bliski kontakt pogoduju širenju virusa i bakterija, pa povratak u vrtiće i škole često označava početak sezone viroza.
Obična prehlada je jedna od najčešćih bolesti nakon povratka u kolektiv. Postoji više od 200 virusa koji je mogu izazvati, a najčešći je rinovirus. Simptomi su blagi – curenje nosa, kijanje, kašalj i bol u grlu. Liječenje se svodi na odmor, dovoljno tečnosti i laganu ishranu, a djeci starijoj od godinu dana može pomoći topli napitak sa medom. Ako dijete ima temperaturu, trebalo bi da ostane kod kuće.
Grip se najčešće javlja tokom hladnijih mjeseci i počinje naglo – visoka temperatura, umor, bolovi u mišićima, glavobolja i suvi kašalj. Za snižavanje temperature mogu se koristiti paracetamol ili ibuprofen, ali samo u odgovarajućoj dozi za uzrast djeteta.
Stomačnu virozu najčešće izaziva norovirus, a prati je mučnina, povraćanje i proljev. Dijete ne bi trebalo vraćati u kolektiv najmanje 48 sati nakon posljednjeg povraćanja ili proljeva. Najvažnije je spriječiti dehidraciju, a ljekaru se treba obratiti ako se jave znaci poput rijetkog mokrenja i izrazite slabosti.
Gnojnu anginu najčešće izaziva streptokok grupe A i ona može zahtijevati antibiotike, ali terapiju određuje ljekar. Prati je visoka temperatura, jaka bol u grlu i bijele naslage na krajnicima.
Vodene kozice su veoma zarazna virusna bolest. Nakon početnih simptoma sličnih gripu pojavljuje se osip koji svrbi, a mjehurići se suše i pretvaraju u kraste. Dijete treba ostati kod kuće dok se svi mjehurići ne osuše, što obično traje pet do sedam dana. Za temperaturu se najčešće koristi paracetamol, dok ibuprofen ne treba davati bez savjeta ljekara.
Iako je potpuno izbjegavanje virusa nemoguće, 6yka navodi da redovno pranje ruku, provjetravanje prostorija, dovoljno sna i raznovrsna ishrana mogu smanjiti rizik. Ljekaru se treba obratiti kod visoke ili dugotrajne temperature, otežanog disanja ili naglog pogoršanja stanja.
Povezane vijesti
Štrajk upozorenja u vrtićima i školama Kantona Sarajevo u ponedjeljak, najavljeni i protesti
Koliko često je normalno ići u wc šolju i kada treba posumnjati na problem
Vlada FBiH proširila liste lijekova: Nove terapije za maligne bolesti i narkolepsiju
AI ilustracija