Klimatske promjene prijete zdravlju mozga: Vrućine mogle povećati broj neuroloških bolesti u Evropi
Klimatske promjene sve više ugrožavaju zdravlje mozga, upozorava neurolog Ulf Kallweit. Kako prenosi N1 BiH, vrućine mogu povećati rizik od moždanog udara, demencije i drugih neuroloških poremećaja.
Kako prenosi N1 BiH, porast temperatura, loša kvaliteta zraka i širenje zaraznih bolesti mogli bi povećati učestalost neuroloških poremećaja, pri čemu su najvećem riziku izložene najranjivije skupine stanovništva.
Neurolog Ulf Kallweit, supredsjedatelj radne grupe za utjecaje okoline pri Evropskoj akademiji za neurologiju, procjenjuje da neurološki poremećaji — od migrena do demencije i Parkinsonove bolesti — tokom života pogode otprilike svaku treću osobu. Zajedno s poremećajima mentalnog zdravlja, te su bolesti 2019. godine predstavljale procijenjeni globalni ekonomski teret od 1,5 biliona eura.
"Svatko je na neki način pogođen neurološkim poremećajem ili poznaje nekoga tko od njega pati", izjavio je Kallweit za Euronews na marginama Evropskog zdravstvenog foruma u Gasteinu.
Kallweit je upozorio da broj moždanih udara raste kada temperatura pređe 30 stepeni, te da bi udarci povezani s vrućinom, koji sada čine oko jedan posto svih slučajeva, u sljedećih 20 do 30 godina mogli porasti na pet do osam posto.
Tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni, otežavaju spavanje, a dugotrajni poremećaji sna, kako je naveo, znatno povećavaju rizik od moždanog udara i demencije.
Toplija klima mijenja i rasprostranjenost zaraznih bolesti. Kallweit je istakao da lajmska borelioza, koju prenose krpelji, može izazvati neurološke komplikacije, a upozorio je i da bi malarija za pet do deset godina mogla stići do južnih dijelova Evrope.
Rizici nisu isti za sve — djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici posebno su osjetljivi na ekstremne vrućine. Istraživanja, navodi se, pokazuju da osobe u lošijim socioekonomskim uslovima imaju i lošije pokazatelje zdravlja mozga.
Kallweit ipak ističe da pojedinačne navike pomažu: odlazak u šumu jedan sat sedmično smanjuje rizik od moždanog udara za tri, a od demencije za četiri posto. Pozvao je i na promjene u javnim politikama, od zaštite zraka od zagađenja do drugačijeg načina gradnje zgrada.
Povezane vijesti
Bol u zglobovima ne smijete ignorisati: Reumatske bolesti pogađaju i mlade, upozorava reumatologinja KCUS-a
Ebola moguća i u Evropi, ali nema mjesta za paniku: Zvizdić za Avaz o prijetnjama po BiH
U FBiH prijavljena 163 slučaja bolesti slične gripi: Počela nova sezona nadzora nad virusima
