Genetika otkriva bolesti djece već u prvim sedmicama života, poručio je Nedim Hadžić na predavanju u ANUBiH
U Akademiji nauka i umjetnosti BiH održano je predavanje Nedima Hadžića o primjeni genetske revolucije u pedijatrijskoj hepatologiji, gdje je istaknuto da genetski testi danas omogućavaju ranu dijagnozu bolesti kod djece.
Kako prenosi Klix.ba, pozivajući se na saopštenje ANUBiH, u Akademiji nauka i umjetnosti BiH danas je održano predavanje "Primjena genetske revolucije u medicinskoj praksi – primjer pedijatrijske hepatologije". Predavača je predstavio akademik Enver Zerem, istaknuvši da genetska revolucija mijenja medicinu – od transplantacija i ranog prepoznavanja progresivnih bolesti do genetskih terapija koje djeluju na sam uzrok bolesti.
Hadžić je objasnio da je razvoj genetike u posljednjih nekoliko decenija znatno promijenio pedijatrijsku hepatologiju. Bolesti čiji uzrok ranije nije bilo moguće utvrditi danas se dijagnosticiraju mnogo preciznije, a ti nalazi sve više utiču na izbor terapije i procjenu toka bolesti.
"Genetika je napredovala u posljednje tri ili četiri decenije i to je imalo efekta na većinu grana medicine, uključujući i dječiju hepatologiju", kazao je Hadžić, dodavši da genetske informacije važe ne samo za dijete, nego i za porodicu i naredne generacije.
Kao primjere bolesti koje se danas otkrivaju genetskim putem naveo je Wilsonovu bolest, progresivnu familijarnu intrahepatičnu kolestazu (PFIC) i mitohondrijske hepatopatije. Podsjetio je da je najveći napredak u kliničkoj genetici donio Human Genome Project (1990–2003).
Među koristima genetskog testiranja izdvojio je brzu analizu koja bolest prepoznaje već u prvim sedmicama djetetovog života i psihosocijalno rasterećenje porodice. Ukazao je i na izazove – interpretacija nalaza je složena, često zahtijeva dodatne biohemijske testove, a ključno pitanje ostaje da li je pronađena varijanta zaista patološka.
Mladim ljekarima poručio je da se bave kliničkom genetikom, koju je opisao kao "kariku koja nedostaje" između laboratorije i kliničke prakse. Naglasio je i potrebu povezivanja stručnjaka, institucija i država, jer rijetke bolesti zahtijevaju razmjenu podataka i iskustava.
U uvodnom dijelu podsjetio je na dvije osobe ključne za razvoj medicinske genetike na Balkanu – prof. dr. Ljiljanu Zergolern-Čupak i akademika prof. dr. Ljubomira Berberovića.
Povezane vijesti
Šta se dešava s organizmom kada prestanete jesti šećer: promjene počinju već prvi dan
Dan roza vrpce u Mostaru: Rano otkrivanje raka dojke spašava živote
Profesor Hadžić mladim ljekarima: budućnost medicine je u kliničkoj genetici
