Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Zdravlje

Antibiotici sve slabije djeluju: Superbakterije prijete da obične infekcije učine smrtonosnim

Prema pisanju Avaz.ba, bakterije otporne na lijekove odnele su 2019. najmanje 1,27 miliona života širom svijeta, a SZO antimikrobnu rezistenciju ubraja među najveće prijetnje javnom zdravlju.

Foto: Avaz.ba

Prema pisanju Avaz.ba, gotovo stoljeće nakon što je Aleksander Fleming 1928. otkrio penicilin, djelotvornost antibiotika sve je više ugrožena. Razlog je antimikrobna rezistencija – sposobnost mikroorganizama da se promijene tako da lijekovi koji su ranije djelovali više ne mogu zaustaviti infekciju. Bakterije otporne na antibiotike često se nazivaju superbakterije.

Kako Avaz.ba navodi, pozivajući se na podatke Euronewsa, infekcije izazvane bakterijama otpornim na lijekove bile su 2019. godine direktno odgovorne za najmanje 1,27 miliona smrti širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovaj problem ubraja među najveće prijetnje javnom zdravlju.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Što se antibiotici češće i nepravilnije koriste, bakterije dobijaju više prilika da razviju otpornost. Infekcija koja se nekada lako liječila tada može zahtijevati skuplje lijekove, duže liječenje ili boravak u bolnici. U najtežim slučajevima nijedan dostupni antibiotik ne djeluje.

Jedan od najčešćih razloga nepotrebnog uzimanja antibiotika jeste pokušaj liječenja virusnih infekcija. Antibiotici djeluju na bakterije, ali ne mogu izliječiti prehladu, gripu niti većinu virusnih upala grla. Zbog toga ih treba uzimati samo kada ih propiše ljekar, tačno prema uputama, bez prekidanja terapije i dijeljenja lijekova s drugima.

Problem nije samo u ordinaciji – važnu ulogu igraju i bolnička higijena, uzgoj životinja, proizvodnja hrane i pročišćavanje otpadnih voda. Otporni mikroorganizmi šire se između ljudi, životinja i okoliša, pa je, kako se navodi, potrebna saradnja zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog i okolišnog sektora kroz pristup „Jedno zdravlje“.

Pojedinci mogu pomoći usporavanju rezistencije odgovornom upotrebom antibiotika, pranjem ruku, pravilnom pripremom hrane i vakcinacijom. Ako antibiotici nastave gubiti djelotvornost, rizičnijim bi mogli postati i zahvati koji danas smatramo rutinskim – od operacija i carskog reza do transplantacija i liječenja raka.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Avaz.baOriginalni članak · 28. septembar 2026. u 09:35Pročitaj original →
Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti