Reklama
Zanimljivosti

Misteriozne 'oke' ispod Skadarskog jezera: iz dubine krečnjaka izbija voda koja puni najveće jezero Balkana

Najveće jezero Balkana prosječno je duboko samo pet metara, ali njegovo dno krije vrtače duboke i do šezdesetak metara. Mještani podvodne izvore koji iz njih izbijaju zovu 'oke', piše N1 BiH.

Foto: N1 BiH

Prema pisanju N1 BiH, najveće jezero Balkana po zapremini na prvi pogled je velika plitka površina između Crne Gore i Albanije — prosječna dubina mu je oko pet metara. Ali u stjenovitim zalivima ispod planine Rumije postoje mjesta gdje se mijenja boja vode, ona je hladnija, a površina se blago komeša. Mještani ta mjesta zovu oke.

Oka je, kako objašnjava N1 BiH, potopljena kraška vrtača — lijevak u krečnjaku koji se na dnu jezera otvara naniže. Kiša s okolnih planina ponire u kraš, putuje kroz pukotine i nikad se ne pojavi kao rijeka na površini, već izlazi pravo u jezero, odozdo. Površina jezera je samo nekoliko metara iznad mora, a dno u jugozapadnom dijelu je već oko dva metra ispod nivoa mora, pa geografi Skadarsko jezero nazivaju kriptodepresijom. Najdublje oko, Raduš, spušta se do šezdesetak metara.

Voda iz oka ima gotovo istu temperaturu tokom cijele godine, pa oka djeluju kao prirodni termostat — ljeti hlade okolnu vodu, a zimi je griju. Hidrogeolozi tu razliku koriste u istraživanju: na toplotnim snimcima oka se vide kao mrlje drugačije temperature, pa se tako pronalaze i izvori čiji položaj ribari nisu poznavali.

Za ribare oka nisu samo zanimljivost. Kad jezero zimi zahladi, riba se skuplja oko toplijih izvora, prije svega ukljeva, sitna srebrna riba koja živi samo u slivovima Skadarskog i Ohridskog jezera. Zato su neka oka zaštićena: Pančeva oka su poseban rezervat unutar Nacionalnog parka, a crnogorski propisi zimi zabranjuju noćni ribolov na nekim okama, poput Karuča. Registrovano je oko četrdeset podvodnih izvora, među njima Raduš, Modro oko i Volač, a neki se i danas otkrivaju tek na toplotnim snimcima.

Najveći dio vode u jezero donosi Morača, oko 62 posto, dok ostatak dolazi iz više od dvjesto stalnih i povremenih kraških izvora, mnogih ispod površine jezera. Kako prenosi N1 BiH, naučnici koji jezero proučavaju decenijama priznaju da taj proces nije do kraja poznat — ne zna se tačno odakle dolazi sva voda, koliko je ima ni kojim putevima teče.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
N1 BiHOriginalni članak · 14. oktobar 2026. u 11:54Pročitaj original →
O istoj temi pišu i:

Povezane vijesti