Hramovi bogu Asklepiju: Tako su izgledale prve bolnice prije 2.500 godina

Voda je imala centralnu ulogu u liječenju, pa su hramovi građeni blizu izvora kako bi se hodočasnici mogli oprati i pročistiti. Kompleks je sadržavao žrtvene jame, blagovaonice za zajedničke gozbe, konačište za bolesnike te posebnu prostoriju àbaton, gdje se odvijao ritual iscjeljenja.

Obred je imao tri koraka. Bolesnik bi najprije prinosio žrtvu, najčešće pijetla koji simbolizira ponovno rođenje iz tame bolesti. Zatim bi uslijedilo pročišćenje, tokom kojeg su sveštenici pacijenta škropili vodom i lovorom. Ključni korak bila je takozvana inkubacija — pacijent bi proveo noć u àbatonu čekajući da mu se u snu ukaže Asklepije, koji bi mu ponudio ozdravljenje ili otkrio odgovarajući lijek.

Ujutro bi sveštenici tumačili snove i na osnovu njih određivali terapiju. Zahvalni pacijenti bi se vraćali u svetište i polagali zavjetne darove u centralni bunar. Radio Sarajevo navodi da su ova svetišta udarila temelje empirijskoj medicini, iako su njihove metode ostale isprepletene s magijom i vjerom u božansku intervenciju.

Izvan gradskih centara, medicinsko znanje je živjelo kroz narodnu tradiciju. Na Siciliji su seoske iscjeliteljice tajne prirodnog liječenja prenosile s koljena na koljeno, održavajući hiljadugodišnju sponu između drevnih obreda i narodne medicine.