Reklama
Svijet

Sunčev sistem čeka mnogo raniji kraj: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun mogli bi biti izbačeni

Nova studija naučnika sa Caltecha pokazuje da bi se vanjski Sunčev sistem mogao raspasti milijardu puta ranije nego što su predviđali stariji modeli. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nakon smrti Sunca mogli bi završiti kao lutajuće planete.

Foto: 6yka

Prema pisanju portala 6yka, nova studija istraživača predvođenih Konstantinom Batyginom sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) pokazuje da bi vanjski Sunčev sistem mogao postati nestabilan mnogo ranije nego što se do sada vjerovalo.

Raniji modeli procjenjivali su da će orbitalna struktura velikih planeta ostati stabilna oko 10¹⁸ godina, odnosno milijardu milijardi. Nove simulacije, međutim, pokazuju da bi se sistem mogao raspasti već u roku od nekoliko milijardi godina nakon što Sunce postane bijeli patuljak, a tipična vremenska skala je oko jedne milijarde godina. To je skraćenje od približno milijardu puta u odnosu na ranije procjene.

Kraj, naravno, nije blizu. Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina i još bi približno pet milijardi godina trebalo da ostane u sadašnjoj fazi. Kad potroši vodonik u jezgru, preći će u fazu crvenog diva koja bi, prema modelima, mogla progutati Merkur i Veneru, dok će i sudbina Zemlje biti dramatična.

Ključna novina studije tiče se načina na koji Sunce gubi masu. Zvijezda tokom prelaska u crvenog diva može izbacivati materijal u asimetričnim epizodama, koje djeluju poput malih udaraca. Ti udarci s vremenom poremete orbite planeta, a gravitacione interakcije među divovima zatim mogu pokrenuti lanac događaja koji završava izbacivanjem pojedinih planeta.

U simulacijama s takvim nasumičnim izbacivanjima materijala, oko 40 odsto sistema doživjelo je poremećaj još prije završetka prelaska Sunca u bijelog patuljka, a u približno 90 odsto slučajeva sistem se raspao u roku od tri milijarde godina nakon toga.

Jupiter, Saturn, Uran i Neptun tako bi mogli postati lutajuće planete u međuzvjezdanom prostoru. Kako navodi 6yka, za takav haos više nije neophodan prolazak neke druge zvijezde u blizini.

Studiju Batygina, Jima Fullera i Freda C. Adamsa objavio je časopis The Astrophysical Journal Letters.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
6ykaOriginalni članak · 8. oktobar 2026. u 17:32Pročitaj original →

Povezane vijesti