Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Svijet

Ko je bio Potemkin: Ruski vojskovođa koji je anektirao Krim i postao sinonim za prevaru

Portal Index.hr objavio je prikaz života Grigorija Potemkina, ljubavnika carice Katarine II. Velike i arhitekta ruske ekspanzije prema Crnom moru, čije ime i danas izaziva rasprave.

AI ilustracija — nije fotografija stvarnog događaja

Grigorij Aleksandrovič Potemkin (1739.–1791.) bio je jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih ličnosti Ruskog Carstva u 18. stoljeću. Kako podsjeća Index.hr, bio je vojskovođa, državnik, ljubavnik carice Katarine II. Velike i arhitekt ruske ekspanzije prema jugu.

Rođen je 24. septembra 1739. u selu Čižovo kod Smolenska, u porodici srednjeg plemstva. Studirao je u Moskvi, gdje je pokazao talent za jezike, historiju i teologiju, ali je i izbačen zbog nekonvencionalnog ponašanja. Potom se pridružio konjičkoj gardi i brzo napredovao.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Uspon je počeo 1762. učešćem u državnom udaru kojim je svrgnut car Petar III., a na prijestolje došla Katarina II. Njegov šarm privukao je pažnju carice te je do 1774. postao njen ljubavnik i najbliži savjetnik. Iako je romansa trajala samo nekoliko godina, Index.hr navodi da je ostao njen najpouzdaniji saradnik do kraja života, upravljajući južnim teritorijima kao polunezavisni vladar.

Potemkin je najpoznatiji po širenju Rusije prema Crnom moru. Kao guverner Novorosije organizovao je aneksiju Krima 1783., što je Rusiju učvrstilo kao crnomorsku silu i omogućilo izgradnju luke Sevastopolj. Vodio je ključne kampanje u rusko-turskim ratovima, modernizovao vojsku i izgradio Crnomorsku flotu. Gradovi poput Odese, Hersona i Nikolajeva osnovani su ili razvijeni pod njegovim nadzorom.

Njegovo ime povezuje se i s legendarnim "Potemkinovim selima" — pričom da je za vrijeme Katarinine turneje 1787. naredio izgradnju lažnih sela kako bi prikrio siromaštvo regije. Kako Index.hr navodi, savremeni historičari uglavnom osporavaju tu priču kao pretjerivanje i vjerovatno dio kampanje klevete njegovih rivalsa na dvoru.

Umro je 16. oktobra 1791. u stepama Besarabije, tokom pregovora s Osmanlijama, vjerovatno od malarije. Njegova smrt šokirala je Katarinu, a njegovo nasljeđe i dalje je predmet rasprava — od vizionara do oportuniste čija je slava dijelom mit.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Index.hrOriginalni članak · 24. septembar 2026. u 10:40Pročitaj original →

Tekst je automatski prepričan uz pomoć AI urednika (Z.ai) na osnovu navedenog izvora. Ako primijetite grešku, provjerite original.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti