Reklama
Svijet

Nobelova nagrada za hemiju 2026. dodijeljena Kaganu i Soaiju zbog zagonetke ogledalnih molekula

Nobelova nagrada za hemiju 2026. biće dodijeljena Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju za otkriće o hiralnim (ogledalnim) molekulama. Prema Frontal.ba, njihov rad objašnjava zašto živi svijet koristi samo jednu od dvije moguće forme iste molekule.

Foto: Frontal.ba

Prema pisanju Frontal.ba, Nobelova nagrada za hemiju za 2026. godinu biće dodijeljena Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju za otkriće koje objašnjava jednu od najvećih zagonetki hemije – zašto živi svijet koristi samo jednu od dvije ogledalne verzije iste molekule.

Kako prenosi Frontal.ba, mnoge molekule, poput aminokiselina, postoje u dva oblika koji su međusobno kao lijeva i desna ruka. Takve molekule nazivaju se hiralnima, a iako su hemijski slični, oblici se ne mogu preklopiti jedan preko drugog. Razlika može biti ogromna: lijevi oblik molekule karvon miriše na mentu, a desni na kim, dok je kod lijeka talidomida jedna verzija lijek, a druga izaziva malformacije ploda kod trudnica.

Živi svijet je, ipak, "izabrao" samo jednu stranu – gotovo sve aminokiseline koje grade proteine u našim ćelijama su "lijeve". Ta pojava, poznata kao homohiralnost, decenijama je zbunjivala hemičare, jer laboratorijske reakcije obično daju podjednake količine obje varijante.

Prvi korak napravio je Kagan 1986. godine otkrivši tzv. nelinearni efekt – pokazao je da se reakcija može usmjeriti tako da mali višak jedne "ruke" preraste u veliku prevagu. Soai je 1995. opisao reakciju sa potencijalom potpune homohiralnosti, a 2003. je iz nje dobio samo jednu od dvije ogledalne varijante. Njegova autokataliza, u kojoj proizvod postaje vlastiti katalizator, omogućila je da sićušni početni višak naraste do čak 99,99 posto jedne forme.

Frontal.ba navodi da su otkrića pokazala kako je takva asimetrija mogla nastati spontano u prirodi – možda zbog polarizovane svjetlosti, hiralnih kristala kvarca ili čiste statističke slučajnosti. Na hiralnosti su ranije radili Louis Pasteur i Vladimir Prelog, a dobitnici Nobela za hemiju 2021. Benjamin List i David W.C. MacMillan razvili su asimetričnu organokatalizu.

Kagan je rođen 1930. u Boulogne-Billancourtu u Francuskoj, doktorirao 1960. na Collège de France i najveći dio karijere proveo kao profesor Université Paris-Sud, gdje je danas emeritus. Soai je rođen 1950. u Hirošimi, doktorirao 1979. na Univerzitetu u Tokiju i profesor je emeritus Tokyo University of Science.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Frontal.baOriginalni članak · 10. oktobar 2026. u 08:32Pročitaj original →

Povezane vijesti