Kraj Merkelinog doba: Njemačka plaća cijenu odluka o Rusiji, migracijama i energentima
Pet godina nakon odlaska Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke, njeno političko naslijeđe sve se više preispituje, piše Avaz.ba pozivajući se na Dnevno.hr.
Angela Merkel bila je njemačka kancelarka od 2005. do 2021. godine i tokom 16 godina vlasti vodila je Njemačku kroz finansijsku krizu, krizu eurozone, migrantsku krizu, Brexit i pandemiju. Njen pragmatični stil godinama je bio sinonim za političku stabilnost, a kako prenosi Avaz.ba, pozivajući se na Dnevno.hr, nekoliko godina nakon njenog odlaska pitanje njene ostavštine postalo je složenije.
U žiži rasprave nalazi se energetska politika i odnos prema Rusiji. Merkel je nastojala održavati dijalog s Moskvom, dok je Njemačka istovremeno povećavala zavisnost od ruskih energenata. Posebno kontroverzan bio je projekat Sjeverni tok 2, kojem su se protivile pojedine članice EU-a i Sjedinjene Američke Države. Merkel je kasnije branila dio svojih odluka, ali je priznala da je na rusku agresivnost trebalo reagovati ranije. Dio analitičara ipak ukazuje da energetska zavisnost od Rusije nije počela s njom.
Pod pritiskom je i njemačka privreda. Snažna industrija zasnovana na izvozu, prije svega automobilska, mašinska i hemijska industrija, suočava se s novim okolnostima — rat u Ukrajini poremetio je energetske odnose, a Kina je od velikog tržišta postala ozbiljan konkurent. Kritičari tvrde da je tokom Merkelinih mandata bilo premalo strukturnih reformi i ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju, dok njene pristalice podsjećaju da je zemlja prošla kroz više velikih kriza bez ozbiljnog političkog potresa.
Jedna od najspornijih odluka bila je politika prema migrantima 2015. godine. Tokom te godine u Njemačkoj je podneseno gotovo pola miliona zahtjeva za azil, a naredne godine još oko 750.000. Ta odluka i danas izaziva snažne rasprave, a rast podrške desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD) dodatno je pojačao diskusiju o tome je li ta politika doprinijela političkom pregrupiranju zemlje — što, kako se navodi, ostaje predmet analiza, a ne činjenica koja se može pripisati jednoj osobi.
Zaključuje se da se današnji problemi ne mogu u potpunosti pripisati Merkel, ali da će konačna ocjena njenog naslijeđa još dugo ostati predmet rasprave.
Povezane vijesti
Njemački grad odbacio nove spomen-ploče žrtvama Holokausta, odluka AfD-a i CDU-a
Ukrali više od 200 krava i odvezli ih u Poljsku: Njemačka policija uhapsila dvojac
Premijer Nepala sa Govora UN-a: "Mi nismo izazvali ovu krizu, ali plaćamo ogromnu cijenu"
