Reklama
Svijet

Može li Kongres zaustaviti Trumpa? Četiri scenarija izbora koji određuju ostatak mandata

Ishod američkih izbora 3. novembra odredit će koliko će lako Donald Trump provoditi politiku u posljednje dvije godine mandata. N1 BiH objašnjava četiri moguća scenarija kontrole Kongresa.

Foto: N1 BiH

Prema analizi N1 BiH, predsjednik Donald Trump nije kandidat na izborima 3. novembra, ali njihov ishod odredit će koliko će lako provoditi politiku do kraja mandata. Gubitak samo jednog doma Kongresa mogao bi zaustaviti njegove ključne zakonske prijedloge, gubitak Senata ugrozio bi i buduća imenovanja, a demokratska kontrola oba doma donijela bi najjači pritisak na administraciju. Nijedan od tih rezultata, ipak, ne bi značio Trumpov odlazak s vlasti.

N1 navodi i anketu Reutersa i Ipsosa, koja pokazuje da su birači koji su 2024. podržali Kamalu Harris znatno motiviraniji za glasanje od Trumpovih pristalica, uz zabilježen pomak muškaraca prema demokratima.

Postoje četiri osnovna scenarija: republikanci zadržavaju oba doma, demokrate osvajaju samo Predstavnički dom, samo Senat ili cijeli Kongres. Mandat novog saziva počinje 3. januara 2027., pa postojeći Kongres do tada još može usvajati zakone i potvrđivati imenovanja.

Ako republikanci zadrže oba doma, to bi bio najpovoljniji ishod za Trumpa. No ni tada prolazak svih prijedloga nije garantiran, jer je za prekid opstrukcije u Senatu u pravilu potrebno 60 glasova.

Demokratski Predstavnički dom prisilio bi predsjednika na pregovore o novim zakonima i finansiranju federalnih institucija, a demokrate bi preuzele odbore i mogle voditi istrage administracije. Ako osvoje Senat, mogle bi odbijati ili odgađati potvrđivanje Trumpovih kandidata za čelne položaje, ambasadore i savezne sudije, uključujući eventualne kandidate za Vrhovni sud.

Najteži ishod po Trumpa bila bi demokratska kontrola oba doma, uz mogućnost blokade prijedloga i paralelnih istraga. Ona, međutim, ne znači automatsku smjenu — Trump bi mogao staviti veto na demokratske zakone, čije nadjačavanje traži dvotrećinsku većinu, a za osudu u postupku opoziva potrebna su dva od tri glasova u Senatu.

Bez kongresne većine Trump bi, podsjeća N1, ostao na čelu izvršne vlasti — mogao bi voditi diplomatiju, usmjeravati federalne agencije i donositi izvršne naredbe, ali bi za ostvarivanje većeg dijela programa morao pregovarati s političkim protivnicima.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
N1 BiHOriginalni članak · 8. oktobar 2026. u 14:47Pročitaj original →
O istoj temi pišu i:

Povezane vijesti