EU se priprema za najgore: Diplomati strahuju od hibridnog napada sa prvim žrtvama
Evropska unija razmatra odgovor na razoran hibridni napad u kojem bi mogle pasti prve žrtve. Prema pisanju Srpskainfo, razgovori ambasadora 27 članica intenzivirani su nakon pronalaska eksplozivnog drona na aerodromu u Lajpcigu.
Prema pisanju Srpskainfo, koje se poziva na briselski list Politiko, petoro evropskih diplomata i zvaničnika smatra da je razoran hibridni napad sa prvim žrtvama sve vjerovatniji scenario. Ambasadori svih 27 članica EU razgovarali su o tome proteklih sedmica u "zatvorenom formatu", bez mobilnih telefona, a rasprave su se intenzivirale nakon što je u augustu na aerodromu u Lajpcigu pronađen dron pun eksploziva.
Brisel od početka ruske invazije na Ukrajinu upozorava da je Moskva pojačala sajber napade, sabotaže i tajne operacije širom Evrope. "Demokratije u Evropi suočavaju se sa sve većim brojem prijetnji", izjavio je evropski komesar za pravosuđe Majkl Mekgrat.
Kako navodi Srpskainfo, diplomate i ministri fokusirani su na slanje specijalnih timova za vanredne situacije, brzo aktiviranje sredstava iz fondova EU i usklađivanje krizne komunikacije. Anonimni evropski zvaničnik rekao je da je samo pitanje vremena kada će pasti prve žrtve.
Uz Lajpcig, spominju se i dronovi koji su u Crnom moru potopili turski brod sa nestalim mornarima, sumnjivi požar na poljskoj stanici zaduženoj za Starlink komunikacije te razotkriveni planovi za zapaljive naprave u transportnim čvorištima EU i Velike Britanije. "U nekom momentu mora doći do ljudskih žrtava, to je neizbježno", izjavila je Teja Tilikainen, direktorka Evropskog centra odličnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji.
Rasprave, međutim, izazivaju otpor prijestonica koje smatraju da EU nepotrebno zalazi u poslove NATO-a. Bivša portparolka Alijanse Oana Lungesku upozorava da preklapanje nadležnosti može usporiti reagovanje u kriznim trenucima.
Strah od curenja informacija pojačan je saznanjem da je bivši šef mađarske diplomatije Peter Sijarto detalje sa sastanaka dijelio sa ruskim ministrom Sergejom Lavrovim, navodi Srpskainfo, pa neke države najosjetljivije podatke razmjenjuju isključivo kroz NATO.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predlaže "protokol za vanredne bezbjednosne situacije", a nova evropska strategija bezbjednosti očekuje se početkom novembra. Dio diplomata protivi se ideji zbog preklapanja sa postojećim mehanizmima, a Lungesku smatra da NATO treba da vodi obavještajne podatke i vojno odvraćanje, dok bi uloga EU bila civilna zaštita i saniranje posljedica.
