Crna Gora želi u EU do 2028, ali Hrvatska koči zatvaranje poglavlja

Zagreb je u julu zvanično naveo niz pitanja koja po njemu moraju biti riješena prije završetka pregovora: obeštećenje bivših zatočenika ratnih logora, potraga za 14 nestalih osoba iz rata u Hrvatskoj, procesuiranje ratnih zločina i povraćaj imovine hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Hrvatska traži i razgovore o morskoj granici, povratak školskog broda „Jadran“, očuvanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora Morinj i promjenu imena kotorskog bazena koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova poručilo je da bilateralna pitanja ne bi trebalo da opterećuju pristupni proces, ali istovremeno insistira na napretku u njihovom rješavanju. Kako 6yka prenosi, posebno je sporno poglavlje 14 – saobraćajna politika – kojem se Hrvatska protivi zatvaranju, uz još nekoliko poglavlja.

Crnogorski premijer Milojko Spajić ranije je istakao da je cilj završetak pregovora tokom 2026. godine, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio da Crna Gora uz političku volju to može ostvariti i postati članica EU 2028.

Prema informacijama koje 6yka prenosi, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima, bilateralne konsultacije se nastavljaju početkom oktobra u Zagrebu. Ukoliko bude napretka, nova međuvladina konferencija mogla bi biti održana sredinom oktobra, uz mogućnost zatvaranja novih poglavlja.