Reklama
Kultura

Agičić u ANUBiH: Historičari pokušali napisati zajedničku historiju Jugoslavije uoči raspada

Profesor Damir Agičić govorio je u ANUBiH o nikada dovršenom projektu zajedničke historije Jugoslavije, kojeg su historičari iz svih republika pokušali dogovoriti uoči raspada države, prenosi Bosnainfo.ba.

Foto: Bosnainfo.ba

Kako prenosi Bosnainfo.ba, o nikada dovršenom projektu zajedničke historije Jugoslavije na predavanju u Akademiji nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) govorio je Damir Agičić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu.

Agičić je objasnio da je ideja o zajedničkom pisanju historije pokrenuta još 1949. godine, na inicijativu Milovana Đilasa na plenumu Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Umjesto prvobitno planiranog gimnazijskog udžbenika, tokom pedesetih godina objavljena su dva toma „Historije naroda Jugoslavije“ – prvi o srednjem vijeku, drugi o ranom novom vijeku. Treći tom, koji je trebao obuhvatiti 19. vijek i nastanak modernih nacija, nikada nije objavljen zbog dubokih neslaganja historičara iz različitih republika.

Sredinom osamdesetih inicijativu je pokrenuo Savez povijesnih društava Jugoslavije, a 1985. potpisan je Samoupravni sporazum o izradi i pisanju historije naroda i narodnosti Jugoslavije. U naslov su, kako navodi Bosnainfo.ba, sada uključene i „narodnosti“ – prije svega Albanci, ali i Mađari te druge zajednice. Plan je bio preraditi prva dva toma i napisati treći, ali je 19. vijek ponovo bio najveći problem.

„O novoj historiji su se historičari nekako dogovorili, ali o 19. stoljeću, o postanku nacija, nisu“, kazao je Agičić.

Paradox projekta, istakao je on, bio je u tome što su historičari pokušavali napisati zajedničku historiju države upravo dok se ona raspadala. Podsjetio je da su neki od historičara uključenih u projekt, poput Vasilija Krestića i Milorada Ekmečića, „uveliko već radili na raspadu te države“.

Na pitanje kakvu poruku bi danas uputio mladima, Agičić je odgovorio da vlastitoj prošlosti treba pristupati odgovorno i kritički te spominjati i njene teške i neprijatne dijelove, a ne samo stradanja. „Svi samo gledamo kakve smo žrtve podnosili i da svatko je žrtva“, poručio je.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Bosnainfo.baOriginalni članak · 12. oktobar 2026. u 13:16Pročitaj original →

Povezane vijesti