Španski pisac o Bosnoj i Hercegovini: Stranci je i dalje vide kao zemlju naroda koji se mrze
Španski pisac i prevodilac Mark Kasals u intervjuu za Avaz.ba govori o novoj knjizi „Kamen ostaje“ u kojoj BiH prikazuje kroz 16 ljudskih sudbina.
Španski pisac i prevodilac Mark Kasals dvije decenije gradi snažnu vezu s Bosnom i Hercegovinom. Kako je u intervjuu za Avaz.ba ispričao, na Balkan je stigao pomalo slučajno 2005. godine — htio je raditi kao prevodilac za Evropsku uniju pa je počeo učiti bugarski i preselio se u Sofiju. Prava strast, kaže, došla je s putovanjem kroz zemlje bivše Jugoslavije, posebno kada je otkrio Bosnu.
U novoj knjizi „Kamen ostaje“ Bosnu ne objašnjava kroz dnevnu politiku i velike historijske narative, nego kroz 16 ljudskih sudbina. Kako prenosi Avaz.ba, Kasals objašnjava da je želio istaći snagu i ljudskost ljudi, jer se u inostranstvu Balkan često prikazuje apstraktno. Vjeruje da male lične priče ponekad najbolje osvjetljavaju veliku historiju.
Naslov knjige potiče od francuskog putnika Alberta Bourdeauxa koji je početkom 20. stoljeća pisao da ga Bosna podsjeća na natpis s jedne hajir-česme: „Voda otiče, kamen ostaje“. Za Kasalsa je to metafora otpora ljudi i same Bosne prema nedaćama historije.
Na pitanje šta stranci najčešće pogrešno razumiju o BiH, odgovorio je da još postoji stereotip o Balkanu kao prostoru primitivnih naroda koji se međusobno mrze i povremeno ratuju. Zato je lične priče povezao s historijskim, ekonomskim, sociološkim i kulturnim kontekstom, ali i književnošću, muzikom, filmom i hranom, kako bi se Bosna pokazala izvan nacionalizama i ratova.
Kaže i da politička frustracija i nacionalizmi čine da Bosanci i Hercegovci ne cijene dovoljno vlastitu raznolikost, koja je, kako navodi, istovremeno i blagoslov i prokletstvo Bosne. Strancu koji želi razumjeti ovu zemlju preporučio bi „Na Drini ćupriju“ Ive Andrića.
Povezane vijesti
Od andergraunda do pop ikone: Vilijam Barouz, pisac koji je inspirisao rokere i hakere
Priča o serijskom ubici koji je osvojio svijet: Zašto "Dexter" i dalje vrijeđa i oduševljava
Latić o romanu "Ždralovi sa istoka": Nisam ispisao historiju, već sudbinu svoga naroda i Bosne
