Sjećanje na Miškinu: pisac i HSS-ovac kojeg su ustaše odvele u Jasenovac
Index.hr je objavio prilog o Mihovilu Pavleku Miškini, književniku i političaru HSS-a, koji je uhapšen 1942. godine i odveden u logor gdje je ubijen.

Prema pisanju Index.hr, Mihovil Pavlek, u zavičaju poznat kao Miškina, rođen je 24. septembra 1887. u Đelekovcu u Podravini. Ime Miškina nije pseudonim, nego lokalni oblik imena Miško, kako se navodi u tekstu.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je mobiliziran, ali zbog slabijeg vida nije poslan na bojište. Od sredine 1920-ih bio je aktivan u Hrvatsko seljačkoj stranci (HSS). Kandidovao se na izborima 1925, 1935. i 1938. godine, a na posljednjim izborima lista Maček/Miškina dobila je 12.452 glasa, ali mandat nije osvojen.
Kako prenosi Index.hr, nakon uspostave NDH-a vlast je pokušavala da lokalne organizacije HSS-a integriše u ustaški pokret. Miškina je više puta hapšen i puštan, uz pokušaje da se prisili na saradnju. Uhapšen je 9. maja 1942, a sutradan odveden u koncentracioni logor Jasenovac.
Index.hr navodi da mjesto smrti nije posve jasno — neki izvori navode Jasenovac (vjerovatno 6. juna 1942), dok drugi sugeriraju logor Stara Gradiška. Zakonski je datum smrti proglašen 30. juna 1942.
Miškina se, prema Index.hr, smatra jednim od najistaknutijih predstavnika seoske socijalne književnosti u Hrvatskoj. Njegova prva knjiga "Za svojom zvijezdom" (1926) kritikovana je u beogradskoj skupštini kao "boljševička propaganda". Među poznatijim djelima su i "Trakavica" (1935) i "Krik sela" (1937), a pisao je i pjesme na kajkavskom narječju, koje se smatraju najuspjelijim dijelom opusa.
U njegovu čast u Đelekovcu danas nosi ime osnovna škola, a u Đurđevcu se obilježava godišnjica formiranja Podravske brigade "Mihovil Pavlek Miškina".
Tekst je automatski prepričan uz pomoć AI urednika (Z.ai) na osnovu navedenog izvora. Ako primijetite grešku, provjerite original.
Povezane vijesti
AI ilustracijaU Sarajevu izvedena poema o majci Havi kojoj su ubijena šestorica sinova

106 godina od rođenja Zuke Džumhura: Karikaturist, putopisac i boem koji je osvojio Jugoslaviju
AI ilustracijaDramadžiluk na MESS-u posvećen Slobodanu Šnajderu: Četiri dana drame, klasika starih više od 100 godina
AI ilustracija
