Reklama
Kultura

Kritika s MESS-a: 'Sigurno mjesto' donosi svjedočanstva s broda Sea-Watch 5, ali kroz jedan glas

Bosnainfo.ba donosi kritiku predstave 'Sigurno mjesto – Putovanje u centralni Mediteran' kolektiva Kepler-452, izvedene u sarajevskom Narodnom pozorištu u okviru 66. festivala MESS.

Foto: Bosnainfo.ba

Prema pisanju Bosnainfo.ba, kolektiv Kepler-452, posvećen dokumentarnom i participativnom teatru, izveo je na scenu Narodnog pozorišta u Sarajevu višestruko nagrađivanu predstavu „Sigurno mjesto – Putovanje u centralni Mediteran". Predstava počiva na iskustvima članova kolektiva koji su se ukrcali na brod Sea-Watch 5 i učestvovali u misijama spašavanja migranata iz Nigerije, Sudana, Sirije i drugih država, sve do obala Italije.

Nicola Borghesi, jedan od osnivača kolektiva i režiser, u predstavi utjelovljuje poziciju novinara i hroničara dešavanja na brodu. Autorica kritike na Bosnainfo.ba, potpisana kao Lamija Milišić, navodi da i pored niza potresnih svjedočanstava članova posade tokom dvosatne radnje, sva su dramaturški ustrojena tako da služe jednoj te istoj tački gledišta — upravo Borghesijevoj.

Glavne primjedbe kritike odnose se na izostanak dijaloga i sve duže monologe, kao i na ujednačen ritam predstave. Scenografija palube i osmatračnice broda, na čijoj se površini projiciraju snimci sa stvarnog Sea-Watcha 5, ocijenjena je ipak kao element koji obogaćuje svjedočanstva i dočarava brod kao skučen prostor, ali i prostor utočišta.

Kritičarka cijeni Borghesijevu iskrenost kada tematizira vlastitu evropsku perspektivu i proces oblikovanja predstave, uključujući njegovu izjavu da je riječ o predstavi punoj bijelaca u kojoj nema migranata, jer bi selekcija migrantskih priča bio, kako je rekao, kolonizatorski čin. Ipak, smatra da završna slika fešte na palubi i komentar da u migrantima vidi novu budućnost čovječanstva predstavljaju naglu romantizaciju izbjegličkog iskustva.

Zaključak kritike je da je predstava bogata iskustvima i da je njen teatarski i politički aktivizam hvalevrijedan, ali da joj je teatarski jezik manjkav. Kao kuriozitet, autorica navodi i da je publika pola predstave provela u mobitelima, da bi na kraju, uz pojavljivanje zastave Palestine, ustala da aplaudira.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Bosnainfo.baOriginalni članak · 8. oktobar 2026. u 13:48Pročitaj original →

Povezane vijesti