Telenovela "Kasandra" očarala milione: Serija zbog koje se nekad ostavljalo sve i trčalo pred televizor
Srpskainfo, pozivajući se na Blic, prepričava priču o venecuelanskoj telenoveli "Kasandra" koja je devedesetih osvojila bivšu Jugoslaviju i svijet.

Srpskainfo je, pozivajući se na pisanje Blica, objavio osvrt na telenovelu "Kasandra" koja je devedesetih godina držala milione gledalaca uz televizore.
Venecuelanska telenovela prvi put je prikazana na televiziji RCTV 1992. godine. Imala je 150 epizoda, a scenario je napisala Delija Fialjo, scenaristkinja često nazivana "majkom latinoameričke telenovele". Glavne uloge pripale su devetnaestogodišnjoj Koraimi Tores i Osvaldu Riosu, dok je Henri Soto igrao Randua.
Zaplet je sadržavao gotovo sve po čemu su klasične telenovele upamćene: zamijenjenu bebu, izgubljeno nasljedstvo, zabranjenu ljubav, ubistvo i tajne iz prošlosti. Kasandra odrasta u putujućem cirkusu, vjerujući da pripada romskoj zajednici koja ju je podigla, ne sluteći da je nasljednica bogate porodice.
Serija je emitovana širom Evrope, Azije, Bliskog istoka i obje Amerike. Kako se navodi, često se spominje da je oborila Ginisov rekord kao serija na španskom jeziku prikazana u najvećem broju zemalja, iako se podaci o tačnom broju razlikuju.
Kao i Blic, Srpskainfo ističe da je malo gdje dočekana sa tolikim zanosom kao na prostoru bivše Jugoslavije. Gledaoci su raspravljali o junacima kao o ljudima koje lično poznaju.
Kada su Koraima Tores i Henri Soto 1997. posjetili Srbiju, dočekale su ih mase obožavalaca u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Subotici. U Nišu ih je, prema sjećanju voditelja Voje Nedeljkovića, policija pod rotacijama pratila do hale Čair zbog ogromnog broja ljudi.
O seriji i danas kruže urbane legende – od zatvorenika koji je navodno tražio oslobađanje Kasandre do tvrdnji da je serija nakratko zaustavljala rat, navodi Srpskainfo prema Blicu.
Povezane vijesti
AI ilustracijaPlesna predstava "Deinos" Amile Terzimehić zatvara ovogodišnji MESS: Govori o strahu tijela koji ne prepoznajemo
AI ilustracijaSjećanje na Miškinu: pisac i HSS-ovac kojeg su ustaše odvele u Jasenovac
AI ilustracijaU Mostaru promovisana knjiga Seada Đulića "Šutnja nije otpor" s 123 kolumne iz tri decenije
AI ilustracija
