Kod Livna otkriveni netaknuti grobovi iz 4. vijeka: Arheologe zbunjuje jedan detalj
Na lokalitetu Štitić u Suhači kod Livna arheolozi su dosad istražili 23 groba iz 4. vijeka, a među nalazima su rijetke cjelovite keramičke posude i novac rimskog cara Konstantina I.
Prema pisanju Radio Sarajeva, na arheološkom lokalitetu Štitić u Suhači kod Livna završena je treća kampanja sistemskih istraživanja. Dosad je istraženo 23 groba nekropole datirane u 4. vijek, a među nalazima se izdvajaju rijetke cjelovite keramičke posude, ulomci staklenih posuda, nakit, metalni dijelovi nošnje te novac rimskog cara Konstantina I.
Istraživanja provodi Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno. Voditeljica istraživanja, arheologinja Marija Marić Baković, izjavila je za Fenu da je riječ o najstarijoj dosad sistemski istraživanoj nekropoli na livanjskom području s grobovima očuvanim na izvornom položaju.
Kako je pojasnila, cjelovite keramičke posude posebno su važne jer se najčešće pronalaze samo ulomci, na osnovu kojih arheolozi pokušavaju rekonstruisati izvorni izgled predmeta. "Vrlo je rijetko pronaći čitavu posudu", kazala je, dodajući da su pojedini dijelovi nekropole ostali očuvani jer nisu bili oštećeni obradom zemljišta.
Pronađeni predmeti daju uvid u pogrebne običaje i vjerovanja tadašnjeg stanovništva. Keramičke posude i novac polagani su u grobove kao prilozi, dok metalni predmeti uglavnom predstavljaju dijelove nošnje u kojoj su pokojnici sahranjivani. Posebno zanimljiv detalj jeste da su u grobove prilagane po tri posude, čije značenje još nije razjašnjeno.
"Zanimljivo je i da su prilagali po tri posude. To je sada nešto što preliminarno uočavamo, ali pravo tumačenje još čeka", istakla je Marić Baković.
Nalazi upućuju na dug kontinuitet sahranjivanja na ovom prostoru. Tokom prva tri vijeka ondje su, svjedoče reljefno ukrašeni dijelovi kamenih osuarija, pokapani spaljeni ostaci pokojnika, koje su autohtoni Delmati pod rimskim uticajem polagali u posude nakon spaljivanja. Pretpostavlja se da je prelazak sa spaljivanja na kosturno sahranjivanje počeo tokom druge polovine 3. vijeka.
Nastavak istraživanja planiran je za sljedeću godinu, s ciljem da se istraži što veći dio nekropole. Radove otežava to što se lokalitet nalazi u naseljenom području, a u istraživanjima su, uz Marić Baković, učestvovali i arheolog Filip Ćubela. Iskopavanja su finansirali Ministarstvo nauke, obrazovanja, kulture i sporta Hercegbosanske županije i Federalno ministarstvo kulture i sporta, uz pomoć lokalnog stanovništva.
Povezane vijesti
U Zenici počela likovna kolonija 'Zenica slika': okuplja 30-ak umjetnika iz BiH i Dalmacije
Kod Livna istražena antička nekropola iz 4. stoljeća: Među nalazima i novac rimskog cara Konstantina
Slovenski horovi iz BiH nastupaju u Tuzli: Ulaz na koncert je slobodan
