Kod Livna istražena antička nekropola iz 4. stoljeća: Među nalazima i novac rimskog cara Konstantina
Na lokalitetu Štitić u Suhači kod Livna završena je treća kampanja arheoloških istraživanja, tokom koje je ukupno istraženo 23 groba nekropole iz 4. stoljeća. Istraživanja provodi Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno.
Kako prenosi Avaz.ba, na arheološkom lokalitetu Štitić u Suhači kod Livna završena je treća kampanja sistematskih istraživanja. Dosad je istraženo 23 groba nekropole datirane u 4. stoljeće, a među nalazima su rijetke cjelovite keramičke posude, ulomci staklenih posuda, nakit, metalni dijelovi nošnje i novac rimskog cara Konstantina I.
Istraživanja vodi Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno, a voditeljica Marija Marić Baković, koja je izjavu dala za Fenu, istaknula je da je riječ o najstarijoj dosad sistematski istraženoj nekropoli na livanjskom području s grobovima očuvanim na izvornom položaju.
Cjelovite keramičke posude, kako je pojasnila, posebno su vrijedne jer arheolozi najčešće pronalaze samo ulomke. Dio nekropole ostao je očuvan upravo zato što zemljište nije bilo oštećeno obradom.
Pronađeni predmeti pružaju i uvid u pogrebne običaje stanovništva. Metalni predmeti uglavnom su dijelovi nošnje u kojoj su pokojnici sahranjeni, dok su posude i novac polagani u grobove kao prilozi. Zanimljivo je da su u grobove prilagali po tri posude, čije značenje, riječi su Marić Baković, još nije razjašnjeno.
Nalazi upućuju na dug kontinuitet ukopavanja na tom prostoru. Tokom prva tri stoljeća ondje su sahranjivani spaljeni ostaci pokojnika, o čemu svjedoče reljefno ukrašeni dijelovi kamenih osuarija u koje su autohtoni Delmati pod rimskim utjecajem polagali ostatke nakon spaljivanja. Paljevinski grob na izvornom položaju nije pronađen, ali se prelaz sa spaljivanja na kosturno sahranjivanje pretpostavlja u drugoj polovini 3. stoljeća.
Nastavak istraživanja planiran je za sljedeću godinu, s ciljem da se istraži što veći dio nekropole. Radove otežava to što se lokalitet nalazi u naseljenom području. Uz voditeljicu, u istraživanjima je učestvovao i arheolog Filip Ćubela, a finansirali su ih Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije te Federalno ministarstvo kulture i sporta, uz pomoć lokalnog stanovništva.
Povezane vijesti
Od 'stranih agenata' do egzila: Šestosatni dokumentarac o ruskim novinarima stiže u kina
Oko 30 slikara iz BiH i regiona na Likovnoj koloniji "Zenica slika"
'Dolazim kući': U sarajevskoj stanici otvorena izložba s preko 300 radova arhitekata iz svijeta
