BiH uvozi skoro 5,5 milijardi KM hrane, obrađuje se svega 10% Popovog polja
Agronom i član ANU BiH Hamid Čustović upozorio je da domaća poljoprivreda ne može zadovoljiti potrebe tržišta, dok više od 67 posto površina već zaraslo.

Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 5,5 milijardi KM hrane, dok izvoz pokriva svega 23 posto uvoza, upozorio je u Novom danu na N1 profesor Hamid Čustović, član Akademije nauka BiH i agronom. Kako je naveo, domaća proizvodnja pšenice pokriva oko 53 posto potreba, dok se ostatak uglavnom uvozi.
Povod razgovoru bili su i podaci istraživanja Transparency Internationala i Fondacije Atelje za društvene promjene, prema kojima je od 2014. do 2024. izdato 1.300 dozvola za prenamjenu, kojima je obuhvaćeno 2.800 hektara šume i šumskog zemljišta.
Čustović je kazao da šumsko zemljište zakonom nije moguće prenamijeniti, osim u posebnim okolnostima kada to zahtijeva opći interes, ali da sumnja da se taj složeni postupak zaista provodi. Smatra da se prenamijenjeno zemljište najčešće koristi za privatnu gradnju, pa se potom vrši neka vrsta legalizacije.
Kao primjer zapostavljenog prostora izdvojio je Popovo polje, pet hiljada hektara najboljeg zemljišta u državi, gdje se, prema njegovim riječima, obrađuje svega deset posto. Smatra da država mora biti inicijator organizovanja proizvodnje i pozvati investitore.
Čustović je izjavio da bi sadašnje podsticaje "potpuno ukinuo" i zamijenio ih drugim mjerama poput jeftinijeg đubriva i mehanizacije, garantovanih cijena i osiguranja tržišta. Upozorio je i da je udio poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu pao sa preko devet na 4,5 posto, te da od 2010. nemamo ministra iz poljoprivrede, nego "laike koji nemaju pojma" o toj oblasti.
Ocijenio je da je ovo najteža godina za poljoprivredu u posljednjih deset godina i više, zbog poskupljenja energije, te upozorio: "Ako budemo ovako slabi ušli u Evropsku uniju, onda neće poljoprivrede nikako biti."
Prema analizama na koje se pozvao, više od 67 posto ukupnih poljoprivrednih površina već je zaraslo. Ipak, smatra da BiH ima potencijal da bude ravna Sloveniji, Austriji ili Švicarskoj zahvaljujući trima klimatskim zonama, plodnim dolinama i bogatstvu vodom.
Tekst je automatski prepričan uz pomoć AI urednika (Z.ai) na osnovu navedenog izvora. Ako primijetite grešku, provjerite original.
Povezane vijesti
AI ilustracijaPoskupljenje prevoza od 50 do 60 odsto prijeti Srpskoj: Skuplja goriva mogli bi plaćati i kroz cijene hrane
AI ilustracijaBiH bliži rekordnom deficitu: Skupa nafta gura trgovinski minus preko 9,3 milijarde KM
AI ilustracijaDok u BiH čeka velike poslove, Bechtel u Srbiji bliži megaprojektu Đerdap 3 od 2,6 milijardi eura
AI ilustracija
