Psihoterapija i vjera: Zašto se dva puta ozdravljenja ne moraju isključivati?
Vijesti.ba objavljuju tekst psihoterapeutkinje Dejane Grbić Velagić o odnosu psihoterapije i religije, dva pristupa koji dijele uvjerenje da je promjena moguća, ali se često posmatraju s međusobnim podozrenjem.

Portal Vijesti.ba prenio je tekst psihoterapeutkinje Dejane Grbić Velagić u kojem se bavi odnosom psihoterapije i religije, dvaju pristupa koji, kako navodi, dijele zajedničku pretpostavku – da je čovjekov unutrašnji život važan te da je promjena moguća.
Autorica opisuje da vjernici i pristalice psihoterapije često gledaju jedni na druge s podozrenjem. Osoba koja podijeli teško iskustvo obično dobije dva oprečna savjeta – „Klanjaj/moli/posti" ili „otiđi kod psihoterapeuta".
Kao jedan od razloga polarizacije, autorica navodi utjecaj Sigmunda Freuda na psihoterapiju, budući da je on religiju opisao kao „kolektivnu neurozu čovječanstva". S druge strane, ističe da religijske zajednice često gledaju na psihoterapiju kao pokušaj zamjene duhovnog autoriteta svjetovnim.
Međutim, kako se ističe u tekstu, međunarodne etičke smjernice, poput kodeksa Evropske asocijacije za psihoterapiju (EAP), nalažu da psihoterapeut ne smije klijentu nametati vlastite vrijednosti ni svjetonazore. To znači da terapeut mora poštovati klijentov vjerski identitet, ne posmatrati religijska uvjerenja kroz prizmu patologije i, po potrebi, uputiti klijenta duhovnom savjetniku.
Autorica, koja praktikuje geštalt psihoterapiju, piše da empirijska istraživanja pokazuju da su religioznost i duhovnost snažan zaštitni faktor mentalnog zdravlja. Ignorisanje vjere u terapiji, navodi, nije neutralnost, već zanemarivanje jednog od najdubljih slojeva klijentovog identiteta.
U praksi to znači da terapeut s vjerničkim klijentima istražuje i duhovne resurse, uključujući i pitanja o svakodnevnim rutinama i molitvi, kako bi se osobi omogućila cjelovita podrška.
Povezane vijesti

Strast u dugoj vezi se može vratiti: Psihoterapeutkinja otkriva kako pobjeći od rutine

Pulmologinja upozorava: Dim sa deponije Šišeta ozbiljna prijetnja zdravlju, evo kako se zaštititi

80 posto predškolaca u KS koristi ekrane: Predstavljeni rezultati istraživanja o psihofizičkom zdravlju djece
